STRUKE:

glavočike

ilustracija
GLAVOČIKE, 1. glavica s cjevastim i jezičastim cvjetovima, 2. glavica sa samim jezičastim cvjetovima, 3. cjevasti cvijet, 4. jezičasti cvijet, 5. različite roške

glavočike (Compositae), široko shvaćena biljna por. iz reda Asterales, kojoj pripada blizu 1000 rodova s oko 20 000 pretežito zeljastih vrsta, rjeđe polugrmova ili drveta. Cvjetovi su, najčešće u velikom broju, skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike), koji su izgledom često slični pojedinom cvijetu. Npr. glavicu tratinčice neupućeni drže cvijetom a ne cvatom. Za takve cvatove kaže se da čine tzv. prividne ili lažne cvjetove (pseudanthium). Cvjetovi u glavočika u jednoj glavici međusobno su jednaki ili se razlikuju, a po obliku sulatičnog vjenčića oni su cjevasti (ljevkasti ili zvonasti) ili jezičasti. Svi su pravilni (aktinomorfni) ili su pak središnji cvjetovi u glavici pravilni a obodni zigomorfni (zrcalno simetrični), ili su svi zigomorfni. Čaška cvijeta preobražena je u kunadru ili papus, a sastoji se od jednostavnih (npr. maslačak) ili perastih (kozja brada) dlačica, čekinja (npr. u dragušice), krunice (u hrvatske ivančice), ili pak je čaška potpuno zakržljala (npr. u obične ivančice). Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni (npr. ambrozija), a katkad su obodni bespolni (tj. bez prašnika i tučka). Dvospolni cvjetovi imaju 5, rjeđe 4, prašnika kojima su prašnice (antherae) međusobno srasle, dok su prašničke niti (filamenti) slobodne. Tučak ima podraslu plodnicu iz koje se razvija plod roška (achenium). Porodici glavočika pripadaju mnoge jestive, ljekovite, industr. i ukrasne biljke (npr. kamilica, stolisnik, moravka, podbjel, pelin, cikorija, suncokret, obična salata, krizanteme). Široko shvaćena por. glavočika danas se najčešće dijeli u dvije zasebne por.: 1. cjevastocvjetne glavočike (Asteraceae, Compositae tubuliflorae), koje u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove (npr. različak) ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi (npr. ivančica); u našoj je flori ova por. zastupljena s oko 80 rodova (npr. stolisnik, tratinčica, zečina, kamilica, krizantema, ivančica, kolotoč, vratić, kostriš, runolist, oman, smilje, suncokret, divokozjak, stričak, čičak, ambrozija) s više od 300 vrsta; 2. jezičastocvjetne glavočike (Cichoriaceae, Compositae liguliflorae), kojima su svi cvjetovi u glavici jezičasti; u nas je zastupljeno oko 25 rodova (npr. runjika, vodopija, dimak, ločika, lavlji zub, zmijak, maslačak) s više od 200 vrsta. Glavočike su vrstama najbogatija biljna skupina naše flore.

glavočike. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22240>.