Hayek, Friedrich August von

ilustracija
HAYEK, Friedrich August von

Hayek [ha'jek], Friedrich August von, britanski ekonomist austrijskog podrijetla (Beč, 8. V. 1899Freiburg im Breisgau, 23. III. 1992). Radikalni pristaša neoliberalizma i doktrine laisser-fairea (spontanoga poretka ravnoteže). Završio pravo i političke znanosti u Beču te postao ravnatelj Instituta za ekonomska istraživanja i nastavnik na Sveučilištu u Beču. Od 1934. bio je profesor ekonomike i statistike na Sveučilištu u Londonu, od 1950. na Sveučilištu u Chicagu, a poslije u Salzburgu i Freiburgu. Dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 1974 (zajedno s G. Myrdalom). U svojim prvim djelima, Cijene i proizvodnja (Prices and Production, 1931) i Monetarna teorija i poslovni ciklus (Monetary Theory and the Trade Cycle, 1933), gospodarska je kolebanja objasnio prekomjernim investicijama i ekspanzijom kredita, pa se priklonio monetarističkim gledanjima na ekonomsku aktivnost. Protivnik planske privrede i svakog oblika državnog intervencionizma, u djelima Put u ropstvo (The Road to Serfdom, 1944) te Individualizam i ekonomski poredak (Individualism and Economic Order, 1948) istaknuo se kao beskompromisni protivnik socijalističkih i kejnzijanskih teorija. Slobodno tržište, neograničeno poduzetništvo i slobodna konkurencija za njega su jedini uvjeti racionalnog i uspješnoga nacionalnoga gospodarstva. Značajnija djela: Ustrojstvo slobode (The Constitution of Liberty, 1960), Pravo, zakonodavstvo i sloboda (Law, Legislation and Liberty, I–III, 1973–79), Novac, kapital i kolebanja (Money, Capital and Fluctuations, 1984) te Pogubna zamisao: pogrješke socijalizma (The Fatal Conceit: The Errors of Socialism, 1989).

Hayek, Friedrich August von. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24648>.