STRUKE:

Komneni

Komneni (grčki Κομνηνοί, Komnēnoí), bizantska obitelj iz redova vojnoga plemstva koja je Bizantu dala više vladara. U povijesnim izvorima prvi se spominje Emanuel Erotik Komnen, vojskovođa pod bizantskim carem Bazilijem II. (976–1025) i otac Izaka I. (1057–59), prvoga cara iz te dinastije. S dolaskom Izakova nećaka Aleksija I. (1081–1118) na prijestolje, započelo je razdoblje stogodišnje neprekidne vlasti Komnenâ u Bizantu. Nakon Aleksija I. carski su naslov nosili njegov sin Ivan II. (1118–43), unuk Emanuel I. (1143–80), potom Aleksije II. (1180–83) i Andronik I. (1183–85), s kojim dinastija prestaje. Vladavinu Komnena u XI. st. obilježila je prevlast civilnoga plemstva i činovničke aristokracije, što je dovelo do slabljenja vanjskoga položaja Carstva, ali i snažne unutarnje krize. Istodobno je, radi izobrazbe činovničkoga kadra, u Carigradu otvorena pravna škola te obnovljeno sveučilište, što je utjecalo na obnovu cjelokupnoga kulturnog života. Od doba vladavine Aleksija I. obnovljena je vojna moć Bizantskoga Carstva zahvaljujući učvršćenju vojno-feudalnoga sustava. Usporedo s tim došlo je do razvoja diplomacije, gospodarskoga jačanja Carstva, učvršćenja trgovačkih veza sa Zapadom te razvoja gradova, osobito u provincijama. Nakon gubitka carske vlasti Komneni nisu više dosegnuli nekadašnji ugled. Jedna njihova grana, tzv. Veliki Komneni, vladala je s carskim naslovom u Trapezuntskome Carstvu: prvi je car bio Aleksije (1204–22), unuk Andronika I., a posljednji David II. (1458–61), koji je 1466. bio smaknut u Carigradu. Pojedine kasnije bizantske carske dinastije (Angeli u Carigradu i Epiru, Vataci u Nikeji) nosile su ime Komnen kao svojevrstan vladarski naslov. Među ženama te dinastije ističe se Ana Komnena, povjesničarka, kći cara Aleksija I.

Komneni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.5.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32591>.