STRUKE:

leća

ilustracija
LEĆA – 1. bikonveksna leća; 2. bikonkavna leća; P – predmet, S – slika, F, F' – žarišta, C – središte leće, f – žarišna udaljenost, p – udaljenost predmeta, q – udaljenost slike

leća, predmet ili fizikalno polje kroz koje prolaze valovi ili snopovi čestica te, prolazeći, mijenjaju smjer širenja (prelamaju se). Najčešće se lećama nastoji postići pravilno prelamanje i dobiti uvećana ili umanjena slika izvora valova ili čestica. Prve su se izrađivale, proučavale i primjenjivale optičke leće, a poslije se lećom nazivaju slični uređaji i pojave u drugim područjima, npr. akustična leća, elektronska leća, gravitacijska leća, kontaktna leća.

Optička leća je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima. Prolaskom i prelamanjem svjetlosti kroz leću nastaje slika promatranoga predmeta, koja može biti realna i virtualna. Realna slika nastaje na sjecištu prelomljenih zraka svjetlosti i vidi se na zaslonu, a virtualna slika nastaje na sjecištu u produžetku prelomljenih i raspršenih zraka svjetlosti, u suprotnom smjeru od smjera širenja i vidi se gledanjem kroz optički sustav. Optička os leće je pravac koji se podudara s osi simetrije leće i prolazi kroz središte zakrivljenosti. Središte leće je točka unutar leće u kojoj se nijedna zraka ne lomi. Jednostavne optičke leće dijele se na:

1) sabirne ili konvergentne (bikonveksne, plankonveksne i konkavno-konveksne), tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće;

2) rastresne ili divergentne (bikonkavne, plankonkavne i konveksno-konkavne), tijela udubljena središta koja rasipaju upadni paralelni snop svjetlosnih zraka kao da je potekao iz neke točke (žarišta) ispred leće.

Žarišna udaljenost, udaljenost između središta leće i žarišta, ovisi o obliku leće i o tvari od koje je leća napravljena:

leca.jpg

gdje su R1 i R2 polumjeri zakrivljenosti leće (negativni ako je površina leće konkavna, beskonačni ako je površina leće ravna), n1 indeks loma optičkoga sredstva u kojem se leća nalazi, n2 indeks loma optičkoga sredstva od kojeg je leća načinjena. Žarišna udaljenost konvergentnih leća je pozitivna, a žarišna udaljenost divergentnih leća je negativna.

Jednadžba leće povezuje položaj slike s položajem predmeta u odnosu na leću. U Gaussovoj aproksimaciji (po Carlu Friedrichu Gaussu) jednadžba glasi: 1/p + 1/q = 1/f, gdje su p i q udaljenosti predmeta i slike od središta leće, a f je žarišna daljina leće. Udaljenost predmeta je uvijek pozitivna, a udaljenost slike može biti pozitivna (kad je slika realna) i negativna (kad je slika virtualna). Jednadžba leće vrijedi samo za tanke leće (kojima je debljina u usporedbi s promjerom mala) i za zrake svjetlosti koje se prelamaju u neposrednoj blizini optičke osi leće. U realnim se uvjetima pri nastanku slike prolaskom svjetlosti kroz leću pojavljuju aberacije.

Uvećanje leće je količnik udaljenosti slike i predmeta: m = –q/p; minusom se naglašava suprotna orijentacija slike i predmeta (obrnuta slika).

Optička moć leće je recipročna vrijednost žarišne udaljenosti: j = 1/f.

Optičke leće su važan dio naočala, dalekozora, povećala, mikroskopa, kamera, projektora i ostalih optičkih uređaja i instrumenata.

Akustična leća je uređaj koji se koristi za fokusiranje ili raspršenje zvučnoga vala. Leću čine dvije sferne površine ispunjene materijalom u kojem se brzina zvuka razlikuje od brzine širenja zvuka u okolini, a gubitci zbog viskoznosti minimalni su. Koristi se za poboljšanje usmjerenosti zvučnika, koncentraciju ultrazvuka, medicinsku dijagnostiku i dr.

Elektronska leća je sustav elektroda ili magneta koji električnim ili magnetskim poljem sužava snop elektrona. Koristi se u elektronskom mikroskopu. (→ elektronska optika)

leća. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 23.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35780>.