Molfetta [molfe't:a], grad i luka na obali Jadranskoga mora u sjevernome dijelu metropolitanskog područja Barija, u Apuliji, jugoistočna Italija; 57 645 st. (2021). Uz srednjovjekovnu jezgru s ostatcima gradskih zidina, romaničkom (XII–XIII. st.) i baroknom katedralom (XVII–XVIII. st.) te palačama (XVI–XVIII. st.), razvija se suvremeni dio grada s trgovačkim i industrijskim četvrtima. Ribarstvo, brodogradnja; kemijska, prehrambena i drvna industrija. U golemoj krškoj ponikvi (Pulo di Molfetta) na jugozapadnome rubu grada arheološko je nalazište iz neolitika i potonjih prapovijesnih razdoblja s nizom špiljskih nastambi i naselja na otvorenom. – Naselje su osnovali Grci u IV. st. pr. Kr. Pod rimskom vlašću Respa, u srednjem vijeku Melfi i Melficta, bio je pod vlašću Langobarda, Bizanta i Normana, od kraja XII. st. slobodan grad u sastavu Kraljevstva Sicilije (odn. Napuljskog Kraljevstva), od početka XVI. st. mijenjao je feudalne gospodare, a od kraja XVIII. st. ponovno slobodan grad. Molfetta je u srednjem vijeku bila važno trgovačko središte, a njezini su stanovnici održavali žive trgovačke veze s Dubrovnikom (ugovori iz 1148. i 1211).
