mreža

mreža, pletivo od narijetko isprepletenih niti konca, užadi, žica i dr. materijala. Najstarija je poznata primjena mreže u ribolovu i lovu (→ ribarska mreža). Danas se mrežasto pletivo od prirodnih, sintetskih ili metalnih vlakana rabi za izradbu niza uporabnih predmeta (dijelovi odjeće, ograde itd.), mnogo posebnih tipova mreža ima tehničku, vojnu ili znanstvenu primjenu (npr. mrežasta armatura, čelična mreža za zaštitu od prolaska podmornica i torpeda itd.). U prenesenome smislu, mreža i pridjevi izvedeni od istoga korijena rabe se za oznaku isprepletene povezanosti dijelova neke cjeline (npr. računalna mreža, komunikacijska mreža, mrežno planiranje itd.). Kartografska mreža je prikaz koordinatnih linija (meridijana ili podnevnika i paralela ili usporednica) u ravnini u nekoj kartografskoj projekciji.

Komunikacijska mreža

Komunikacijska mreža, sustav koji uređajima na krajevima mreže, nazvanima krajnji uređaji (npr. telefon, telefaks, računalo), pruža uslugu prijenosa informacija. Strukturu komunikacijske mreže čine dva osnovna elementa: mrežni čvorovi i poveznice (engl. links). Mrežni su čvorovi međusobno povezani u mrežu s pomoću gl. poveznicâ, a krajnji se uređaji povezuju s čvorovima prijenosnim poveznicama. Osnovni su topološki oblici komunikacijskih mreža prsten, stablo, zvijezda i sabirnica.

U mrežnim su čvorovima implementirane funkcije komutiranja i usmjeravanja informacijskih tokova. Komutiranje je moguće definirati kao operaciju s pomoću koje čvor informaciju, koju primi po nekom od svojih ulaznih priključaka, šalje na jedan ili više točno određenih izlaznih priključaka. Mehanizam komutiranja u čvoru ovisi o tome primjenjuje li se u mreži načelo komutacije kanala ili komutacije paketa. Mrežni uređaj koji obavlja funkciju komutiranja naziva se komutator ili komutacijski čvor. Čvorovi međusobno razmjenjuju informacije o smjerovima raspoloživima za prijenos informacija kroz mrežu i o raspoloživim prijenosnim kapacitetima na tim smjerovima. Tako svaki čvor može učinkovito komutirati primljene informacijske tokove, a ta se funkcija čvora naziva određivanje smjerova prijenosa informacije ili, skraćeno, usmjeravanje.

Ovisno o tome u čijem se posjedu nalazi i koliko je dostupna krajnjim korisnicima, komunikacijska mreža može biti privatna ili javna. Primjeri su javnih telekomunikacijskih mreža javna komutirana telefonska mreža (engl. Public Switched Telephone Network, PSTN), javna zemaljska pokretna mreža (engl. Public Land Mobile Network, PLMN), uskopojasna digitalna mreža integriranih usluga (engl. Narrowband Integrated Services Digital Network, N-ISDN), internet i dr.

U modernim komunikacijskim sustavima primjenjuje se slojeviti pristup organizaciji svih komunikacijskih funkcija mreže. Svaki se otvoreni komunikacijski sustav (otvoren prema povezivanju s drugim sustavima) može opisati s pomoću skupa protokolnih slojeva poredanih po vertikali, od najnižega prema najvišemu. Takav uređeni slojeviti skup komunikacijskih protokola naziva se protokolni složaj. Na temelju općenitoga modela protokolne hijerarhije Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) definirala je 1984. referentni model povezivanja otvorenih komunikacijskih sustava (engl. Open Systems Interconnection Reference Model, OSIRM), sastavljen od sedam protokolnih slojeva. (→ komunikacijski sustavi, integrirani)

Mreža krivulja

Mreža krivulja, u matematici, posebno u diferencijalnoj geometriji, mreža sastavljena od krivulja koje definiraju plohu, a dobivaju se tako da se jedan parametar drži nepromjenljivim, a drugi varira. Npr. u parametarskim jednadžbama kugline plohe:

x = a cos u sin v, y = a sin u sin v, a cos v,

uz nepromjenljivu vrijednost u, dobivaju se v-linije, a uz nepromjenljivu vrijednost v, dobivaju se u-linije. Ako se radi o mreži na površini Zemlje, u je geogr. dužina točke, v udaljenost točke od pola, u-linije su paralele, a v-linije meridijani.

mreža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42221>.