Nernst, Walther Hermann

ilustracija
NERNST, Walther Hermann

Nernst [nεrnst], Walther Hermann, njemački kemičar i fizičar (Briesen, Pruska, danas Wabrzeźno, Poljska, 25. VI. 1864Bad Muskau, Njemačka, 18. XI. 1941). Studirao je fiziku i matematiku u Zürichu, Berlinu, Grazu i Würzburgu gdje je doktorirao (1887). Od 1891. profesor fizikalne kemije Sveučilišta u Göttingenu, a od 1905. Sveučilišta u Berlinu, gdje je 1924–33. bio ravnateljem Instituta za eksperimentalnu fiziku. Izumio je (1897) svjetlosni izvor sa žarnim tijelom od cirkonijeva i itrijeva oksida koji služi kao izvor infracrvenoga zračenja Nernstov štapić. Kao jedan od osnivača suvremene fizikalne kemije, znatno je pridonio potvrdi Svante August Arrheniusove teorije elektrolitske disocijacije. Nakon određivanja ovisnosti ravnotežnoga napona nekoga galvanskog članka o aktivnosti tvari koje sudjeluju u elektrokemijskoj pretvorbi (Nernstova jednadžba, 1889), otkrio je zakon raspodjele otopljene tvari u tekućinama koje se ne miješaju (Nernstov zakon). Godine 1906. postavio je treći zakon termodinamike (Nernstov stavak), 1910. dokazao je Einsteinovu teoriju o specifičnom toplinskom kapacitetu čvrstoga tijela, a 1912. fotokemijski ekvivalent. Otkrio je i termomagnetsku pojavu kod koje se u uzorku (vodiču ili poluvodiču) uz magnetsko polje, koje je okomito na smjer temperaturnoga gradijenta što ga uzrokuje tok topline kroz uzorak izazvan različitim temperaturama na njegovim krajevima, javlja poprečna termoelektrična sila; ako se pak na uzorak primijene identično postavljeno magnetsko polje i tok struje, javlja se temperaturni gradijent (Nernstov efekt). Njegovi prilozi teoriji galvanskih članaka (Nernstova teorija), termodinamici kemijske ravnoteže, poznavanju svojstava para pri visokim temperaturama i čvrstih tvari pri niskim temperaturama te fotokemiji značajni su za znanost, ali i za primjenu u industriji. Pridonio je da kemičari prihvate kvantnu teoriju. Njegov udžbenik Teorijska kemija sa stajališta Avogadrova zakona i termodinamike (Teoretische Chemie vom Standpunkte der Avogadroschen Regel und der Thermodynamik, 1893) izdan je mnogo puta i smatran je vodećim udžbenikom fizikalne kemije. Nernst se u kasnijim godinama života uglavnom posvetio astrofizičkim teorijama. Godine 1920. dobio je Nobelovu nagradu za kemiju.

Nernst, Walther Hermann. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43462>.