odoljen (Valeriana), biljni rod trajnih zeleni iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae) s približno 360 vrsta raširenih pretežno na sjevernoj polutki. Njihovi su listovi bez palistića, nasuprotni, razdijeljeni ili nerazdijeljeni. Cvjetovi su im sitni, djelomično zigomorfni (→ cvijet), dvospolni ili poligamni. Čaška tvori papus (kunadru) na plodu oraščiću, poput one u glavočika. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, a najpoznatiji je ljekoviti odoljen (Valeriana officinalis), raširen na močvarnim travnjacima, u zajednicama visokih zeleni, uz rubove šuma i na vlažnim mjestima uz potoke u šumama od nizinskih do gorskih područja. Cijela je biljka ljekovita, a osobito podanak s korijenjem (Valerianae radix). Nadzemna je stabljika viša od jednoga metra. Uzgojene sorte odoljena imaju visok sadržaj eteričnog ulja, od 0,3 do 2,0%, valerenske kiseline (pripada skupini seskviterpenskih kiselina) i valepotrijata (biciklički monoterpeni koji pripadaju skupini iridoida). Ljekovitost te biljke bila je poznata već prije Krista. Bila je sastavnica srednjovjekovnoga lijeka terijaka. Osim u dodatcima prehrani, odoljen se na tržištu Republike Hrvatske nalazi i kao biljni lijek. Primjenjuje se protiv stanja nemira i nervoze, iscrpljenosti, nesanice, nervoze želuca i dr. Dvodomni odoljen (Valeriana dioica) raste na močvarnim travnjacima i u šumama te na bazofilnim cretovima, a planinski odoljen (Valeriana montana) u pretplaninskim bukovim šumama, u klekovini bora i na planinskim rudinama. Trodijelni odoljen (Valeriana tripteris) raste u pukotinama stijena i crnogoričnim jelovim i smrekovim gorskim šumama, a gomoljasti odoljen (Valeriana tuberosa) razmjerno je rijetka biljka brdskih sredozemnih travnjaka. U Alpama Pijemonta, Lombardije, Švicarske i Austrije raste Valeriana celtica, špajk, koja se rabi u kozmetičkoj industriji i industriji parfema.
