struka(e): botanika
ilustracija
GLAVOČIKE, 1. glavica s cjevastim i jezičastim cvjetovima, 2. glavica sa samim jezičastim cvjetovima, 3. cjevasti cvijet, 4. jezičasti cvijet, 5. različite roške

glavočike (Asteraceae), široko shvaćena biljna porodica iz reda Asterales, kojoj pripada oko 1900 rodova s približno 32 000 pretežno zeljastih vrsta, rjeđe polugrmova ili drveta. Cvjetovi su, najčešće u velikom broju, skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike), koji su izgledom često slični pojedinom cvijetu. Npr. glavicu tratinčice neupućeni drže cvijetom, a ne cvatom. Za takve cvatove kaže se da čine tzv. prividne ili lažne cvjetove (pseudanthium). Cvjetovi su u glavočika u jednoj glavici međusobno jednaki ili se razlikuju, a po obliku sulatičnog vjenčića oni su cjevasti (ljevkasti ili zvonasti) u cjevastocvjetnih glavočika (cjevnjača) ili jezičasti u jezičastocvjetnih glavočika (jezičnjača). Svi su pravilni (aktinomorfni) ili su pak središnji cvjetovi u glavici pravilni, a obodni zigomorfni (zrcalno simetrični), ili su svi zigomorfni. Čaška cvijeta preobražena je u kunadru ili papus, a sastoji se od jednostavnih (npr. maslačak) ili perastih (kozja brada) dlačica, čekinja (npr. u dragušice), krunice (u hrvatske ivančice), ili je pak čaška potpuno zakržljala (npr. u obične ivančice). Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni (npr. ambrozija), a obodni su katkad bespolni (tj. bez prašnika i tučka). Dvospolni cvjetovi imaju pet, rjeđe četiri, prašnika kojima su prašnice (antherae) međusobno srasle, dok su prašničke niti (filamenti) slobodne. Tučak ima podraslu plodnicu iz koje se razvija plod roška (achenium).

Porodici glavočika pripadaju mnoge jestive, ljekovite, industrijske i ukrasne biljke (npr. kamilica, stolisnik, moravka, podbjel, pelin, cikorija, suncokret, obična salatakrizanteme). Danas se najčešće dijeli u dvije zasebne porodice: 1. cjevastocvjetne glavočike (Asteraceae, Compositae tubuliflorae), koje u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove (npr. različak) ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi (npr. ivančica); u našoj je flori ova porodica zastupljena s približno 80 rodova (npr. stolisnik, tratinčica, zečina, kamilica, krizantema, ivančica, kolotoč, vratić, kostriš, runolist, oman, smilje, suncokret, divokozjak, stričakčičak, ambrozija) s više od 300 vrsta; 2. jezičastocvjetne glavočike (Asteraceae, Cichoriaceae, Compositae liguliflorae), kojima su svi cvjetovi u glavici jezičasti; u nas je zastupljeno približno 25 rodova (npr. runjikavodopija, dimak, ločika, lavlji zub, zmijak, maslačak) s više od 200 vrsta. Glavočike su vrstama najbogatija biljna skupina naše flore.

Citiranje:

glavočike. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.7.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/glavocike>.