operacija

operacija (latinski operatio: djelatnost, posao, djelovanje).

1. U medicini, kirurški zahvat što ga izvodi liječnik radi uklanjanja bolesnog ili ozlijeđenoga dijela tijela, uklanjanja stranoga tijela iz organizma te uspostavljanja izgleda i funkcije pojedinog organa uz oblikovanje novih anatomskih odnosa u organizmu. Operacija se ubraja među prve liječničke intervencije u povijesti ljudskoga roda. Na kostima pračovjeka nađeni su ostatci zaliječenih prijeloma kosti i zahvata na lubanji. Stari Egipćani poznavali su niz kirurških intervencija. Indijci su već u doba pr. Kr. punkcijom vadili tekućinu iz trbušne šupljine, palili rane i izvodili plastične operacije nosa. O operacijama u starih Grka i Rimljana svjedoče mnogobrojni antički pisci (ranarnici se spominju već u Homerovoj Ilijadi), kao i nalazi različitih kirurških instrumenata iz njihova doba. U sr. vijeku kirurška vještina nije napredovala. S oblikovanjem velikih vojnih postrojba, u Napoleonovo se doba utemeljuje ratna kirurgija, ali su tada komplikacije pri operativnim zahvatima bile brojne i teške (gnojne infekcije rana i sepsa). Daljnji napredak medicine i srodnih znanosti donio je poboljšanje, pa su se kirurgija i njezine uže grane mogle razvijati do današnjega stupnja: otkrivene su bakterije kao uzročnici infekcija, uvedena je narkoza, antisepsa i potom asepsa u radu, sterilizacija operacijskoga rublja, instrumenata i dr., usavršena je anestezija, čime je bolesnik oslobođen boli uz smanjen rizik od operativnoga šoka, uvedena transfuzija krvi i njezinih nadomjestaka. – Za izvođenje operacije načelno je potrebna bolesnikova privola (privola njegovih roditelja ili skrbnika ako je riječ o djetetu ili duševnom bolesniku); od toga se pravila odstupa samo ako postoji izravna životna opasnost (→  kirurgija).

2. U matematici, algebarska operacija

3. U kemijskoj tehnologiji, jedna od niza jedinica, tzv. jediničnih operacija, na koje se može podijeliti svaki industrijski proces kemijske preradbe sirovina u proizvode. U jediničnim operacijama zbivaju se fizikalne promjene (promjena vrste, sastava, fizikalnoga stanja) tvari koje u procesu sudjeluju, a odnose se na pripremu i dovođenje reakcijskih smjesa u stanje potrebno za provođenje kemijske reakcije (čišćenje, promjena faznoga stanja, postizanje potrebnoga sastava) i na separaciju pojedinih sastojaka iz smjese proizvoda (izdvajanje nepoželjnih proizvoda, čišćenje, koncentriranje). Mogućnost da se različiti kemijski procesi mogu rastaviti u relativno malen broj jedinica utvrdio je kemičar Arthur Dehon Little (1863–1935) u SAD-u već 1915. Njihova se razredba može provesti s različitih gledišta. Najčešća je podjela na mehaničke, toplinske i difuzijske operacije. U mehaničke operacije pripadaju operacije vezane uz mehaniku homogenih fluida (plinova i kapljevina) i smjesa čvrste faze i kapljevina, npr. filtracija, sedimentacija, centrifugiranje, miješanje itd. Toplinskim operacijama pripadaju ponjaprije operacije vezane uz prijenos topline, npr. otparavanje. U skupinu operacija vezanih uz difuziju ubrajaju se adsorpcija, apsorpcija, destilacija, ekstrakcija, kristalizacija, sušenje itd. Poslije je uočena analogija između osnovnih pojava navedenih skupina operacija i tzv. prijenosnih pojava, pa je osnovna pojava u mehanici prijenos količine gibanja, u toplinskim operacijama prijenos topline, a u difuzijskim operacijama prijenos tvari, čime se empirijski pristup modelu pojedinačnih operacija velikim dijelom nadopunio molekularnim objašnjenjem makroskopskih pojava.

4. U vojništvu, vojna akcija, provedba vojne zadaće (strateške, operativne, taktičke, granske, administrativne), ili sama borba, uključujući kretanje, opskrbu, napad, obranu i manevre za ostvarenje cilja bitke ili vojnog pohoda. U užem smislu, to je niz taktičkih djelovanja (bitaka, bojeva, udara) što ih izvode različite snage usklađene u vremenu i prostoru, a za postizanje operativnih, kadšto i strateških ciljeva u operativnome području. Ta se djelovanja izvode istodobno ili uzastopno, pod zajedničkim planom i pod nadzorom jednoga zapovjednika.

operacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45233>.