struka(e): botanika | farmacija
ilustracija
ORLOVAC, Galega officinalis

orlovac (Galega officinalis), zeljasta biljka trajnica s jakim vretenastim korijenom iz porodice mahunarki (Fabaceae). Visoka je 30 do 100 cm; neparno perasto sastavljeni listovi imaju 11 do 17 lisaka; plavičastobijeli ili svijetloljubičasti cvjetovi skupljeni su u gustim grozdovima; plod je 2 do 5 cm duga mahuna. Raste na vlažnim pašnjacima na tlu bogatom hranivima, u dolinama rijeka i potoka, uz putove kraj naselja u južnoj Europi i Aziji. Sadržava različite djelatne tvari: glikozide, tanine, saponine, alkaloide. Cijela se biljka (Galegae herba) primjenjivala u doba cvatnje kao pučki lijek za izlučivanje majčina mlijeka, za liječenje šećerne bolesti te kao diuretik. Prirodni je izvor galegina, kemijskoga spoja iz skupine gvanidina, po uzoru na koji je 1879. sintetiziran bigvanid, a iz njega 1922. spoj poznat pod imenom metformin (dimetilbigvanid), koji je danas jedan od najpropisivanijih lijekova protiv šećerne bolesti (tip 2) zahvaljujući francuskom liječniku Jeanu Sterneu (1909–97) koji je 1957. prvi opisao liječenje šećerne bolesti metforminom.

Citiranje:

orlovac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 9.10.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/orlovac>.