STRUKE:

rukomet

ilustracija
RUKOMET, utakmica između Građanskoga i Meteora na stadionu Građanskoga, Zagreb 1941.

rukomet, športska igra loptom između dviju ekipa u kojoj se lopta rukom vodi, dodaje i ubacuje u protivnička vrata. Današnji rukomet sa sedam igrača (vratar i šest igrača u polju) novija je varijanta igre koja se razvila iz tzv. velikoga rukometa. Igra se na igralištu dimenzija 40 × 20 m, s vratima dimenzija 3 × 2 m. Rukometna lopta za seniore ima opseg 58 do 60 cm i masu 425 do 475 g, a za seniorke opseg je 54 do 56 cm i masa 325 do 375 g. Čista igra traje 2 × 30 min, s odmorom od 10 min. Neke antičke igre loptom imale su izvjesnu sličnost s današnjim rukometom, pa starogrčki pjesnik Homer u Odiseji opisuje igru uranija. Lirski pjesnik srednjega vijeka W. von der Vogelweide opjevao je i opisao praoblike današnjega rukometa. Dvoransku športsku igru nalik rukometu (haandbool) prvi su igrali Danci, potkraj XIX. st. U Češkoj se u to doba počela igrati hazena, igra u kojoj se lopta također dodaje rukama. Prva pravila velikoga rukometa bila su napisana 1917. u Njemačkoj, a prva međunarodna utakmica muških momčadi bila je odigrana 1925. između ekipa Njemačke i Belgije. Prvi međunarodni susret igračica održan je 1930. u Pragu između ekipa Austrije i Njemačke. Veliki rukomet igrao se na nogometnom igralištu, po jedanaest igrača sa svake strane. Na prvom olimpijskom turniru u Berlinu 1936. sudjelovalo je šest reprezentacija. Prvo svjetsko prvenstvo u velikom rukometu bilo je odigrano 1938. u Njemačkoj, a sudjelovalo je 10 nacionalnih reprezentacija. Iste godine u Berlinu se održalo i prvo svjetsko prvenstvo u malom rukometu. Osnivački kongres Međunarodnoga rukometnog saveza (IHF) održan je u Kopenhagenu 1946. Nakon II. svjetskog rata raste popularnost malog ili dvoranskoga rukometa, pa je posljednje svjetsko prvenstvo u velikom rukometu za žene odigrano 1960., a za muške 1966. Na programu OI rukomet je od 1972., od 1957. godine igra se Kup europskih prvaka za muške, a od 1959. i za žene. Prvo europsko prvenstvo u rukometu održano je 1994. Riječ rukomet prvi je u nas upotrijebio F. Bučar 1904., opisujući njemačku igru Schleuderball. Prvu utakmicu u velikom rukometu odigrali su, nakon jednogodišnjega vježbanja, učenici Državne realne gimnazije u Varaždinu 1930. Igra je bila omiljela i među zagrebačkim srednjoškolcima. Prva međunarodna rukometna utakmica u nas odigrala se 1939. u Zagrebu između studentskih reprezentacija Zagreba i Graza. Iste godine bile su osnovane rukometne sekcije u okviru zagrebačkih športskih društava. U listopadu 1941. utemeljen je Hrvatski rukometni savez, koji je koordinirao radom desetak klubova i sve do 1944. organizirao državna prvenstva. Prvu utakmicu hrvatska rukometna reprezentacija odigrala je 1942. s Madžarskom u Budimpešti. Nakon II. svjetskog rata rukometne sekcije počele su djelovati u zagrebačkim fiskulturnim društvima, a skupština na kojoj je bio obnovljen rad Rukometnoga saveza Hrvatske održana je 1948. u Zagrebu. Prvi susret muških rukometnih reprezentacija odigran je 1950. u Zagrebu između Jugoslavije i Belgije. Prva utakmica u malom rukometu odigrana je 1950. između ekipa Metalca i Maksimira u dvorani Velesajma na Savskoj cesti u Zagrebu, a prve utakmice ženskih ekipa odigrane su u kolovozu 1951. u Novoj Gradiški. Državna prvenstva u malom rukometu za muškarce i žene održavaju se od 1953. Najviše uspjeha u jugoslavenskom ligaškom natjecanju kod muških su imali Partizan iz Bjelovara, Zagreb i Medveščak iz Zagreba, a kod žena Lokomotiva iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. U hrvatskoj ligi najuspješniji su Zagreb u muškoj i Podravka u ženskoj konkurenciji. Kup europskih prvaka Partizan (Bjelovar) je osvojio 1972., Zagreb 1992. i 1993., a Podravka 1996. Kup EHF osvojio je RK Metković 2000. Pobjednice Kupa kupova bile su ekipe rukometašica Osijeka (1982. i 1983) i splitske Dalme 1984., a najbolje u Kupu IHF bile su zagrebačke ekipe Trešnjevke (1982) i Lokomotive (1991). Mnogobrojni hrvatski rukometaši osvojili su medalje na OI i svjetskom prvenstvu igrajući u reprezentaciji Jugoslavije. Sudjelovali su u osvajanju dvije zlatne olimpijske medalje (1972. i 1984) te svjetskog prvenstva 1986., a bili su i osvajači 6 zlatnih medalja na Mediteranskim igrama. Rukometna reprezentacija Hrvatske osvojila je na OI 1996. i 2004. zlatnu medalju, na svjetskom prvenstvu 2003. zlatnu, a 1995. i 2005. i 2009. srebrnu medalju. Na europskim prvenstvima 2008. i 2010. osvojila je srebrnu, a 1994. i 2012. brončanu medalju. Svjetski kup osvojila je 2006. Hrvatski rukometni savez član je Međunarodne rukometne federacije (IHF) i Europske rukometne federacije (EHF) od 1992.

rukomet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53693>.