STRUKE:

šum

šum, u akustici, skup različitih zvučnih i nadzvučnih valova izazvanih vibracijama u nekom sredstvu (npr. zraku) s kontinuiranim, vremenski nestalnim spektrom. Amplitude, faze i frekvencije tih vibracija ne stoje ni u kakvu pravilnom (harmoničnom) međusobnom odnosu. Šum je svugdje prisutan, a stvaraju ga vjetar, strojevi, promet i sl. Jak šum naziva se bukom.

Što je veći omjer šuma u odnosu na signal, manja je razumljivost signala. Iako je ljudsko uho sposobno za prilagodbu šumu u smislu usredotočivanja na signal, omjer šuma i signala 1 : 1 već umanjuje razumljivost za 50%. Šum je i važno obilježje govora i zato što je on sastavni dio akustičke definicije skupine konsonanata koji su u fonetici i fonologiji poznati pod nazivom šumnici (opstruenti). Takvi se konsonanti artikuliraju uz potpuno zatvoren prolaz zračnoj struji (koji se naglo otvara pa nastaje prasak) ili tako uzak prolaz da nastaje primjetan šum. Kao takvi tvore prirodnu fonološku kategoriju, tj. podliježu istim fonološkim pravilima, za razliku od suprotne kategorije, tzv. sonanata (→ glas). Šum definira i kakvoću glasa (npr. dahtav glas).

Električni šum, u fizici i elektrotehnici, naziv je za neravnomjerne i nejednolike promjene električne struje i napona. Izvori su električnog šuma neravnomjerno protjecanje naboja kroz elektronske cijevi i poluvodičke elemente i neravnomjerna kinetička energija elektrona u vodičima. Zbog toga je svaki elektronički element (tranzistor, dioda itd.) i svaki otpornik izvor šuma. Šum je najčešće nepoželjan i nastoji se smanjiti kako bi ravnomjerna promjena promatrane struje ili napona bila što uočljivija. Šum i problemi njegova smanjivanja osobito su važni u uređajima koji primaju slabe električne signale, kao radiouređaji, radar i televizija. Bijelim šumom naziva se šum jednoliko raspodijeljen po svim frekvencijama, a može poslužiti kao izvor frekventno ravnomjernoga signala. Šum koji dopire iz svemira analizira se u astronomiji radi određivanja aktivnosti zvijezda.

šum. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 19.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=59999>.