bestežinsko stanje

bestežinsko stanje, stanje materijalnog tijela na koje prividno ne djeluje sila teže. U takvu se stanju nalaze astronauti i svi predmeti u svemirskom brodu za vrijeme leta oko Zemlje tzv. prvom kozmičkom brzinom. Zbog djelovanja centrifugalne, odn. inercijske, sile poništava se djelovanje Zemljine gravitacije, pa u svemirskoj letjelici tijela i predmeti nemaju težinu, već lebde u prostoru bez obzira na svoju masu (npr. zrnce prašine, kap vode, čovjek). Posljedica je takvih mehan. učinaka da, npr., tekućine ne istječu iz svojih spremnika, što uzrokuje znatne teškoće u vezi sa smještanjem raketnoga goriva i napajanjem raketnih sustava za korekturu staze (putanje). Dosadašnji višemjesečni letovi astronauta pokazali su da bestežinsko stanje u pogledu fiziol. i biol. učinaka nije nepremostiva teškoća i da se sustavnim treningom živi organizmi mogu osposobiti da i duže vrijeme izdrže to fiziološki neprirodno stanje. Dosad je najduže u bestežinskom stanju neprekidno boravio rus. astronaut i liječnik Valerij Poljakov, koji je u orbitalnoj postaji Mir ostvario misiju u trajanju 437 dana, 17 sati i 58 minuta (od 8. I. 1994. do 20. III. 1995). Tijekom dvaju letova Poljakov je proveo u svemiru ukupno 678 dana, 16 sati i 58 minuta.

bestežinsko stanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 16.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7284>.