Kirchhoff, Gustav Robert

ilustracija
KIRCHHOFF, Gustav Robert

Kirchhoff [ki'r62179xɔf], Gustav Robert, njemački fizičar (Königsberg, danas Kalinjingrad, 12. III. 1824Berlin, 17. X. 1887). Diplomirao (1847) na Sveučilištu u Königsbergu, bio profesor u Breslauu (danas Wrocław) (1850–54), Heidelbergu (1854–75) i Berlinu (1875–86). Postavio je (1845) pravila o raspodjeli električnoga naboja i energije u električnim strujnim krugovima (→ kirchhoffova pravila). Uočio je (1859) zakon o toplinskom zračenju tijela (→ kirchhoffov zakon zračenja), zaslužan je za otkriće i razvoj spektralne analize. Objasnivši emisijske i apsorpcijske linije u linijskim spektrima, stvorio je mogućnosti proučavanja sastava nebeskih tijela. U suradnji s Robertom Wilhelmom Bunsenom otkrio je s pomoću spektroskopa elemente cezij (1860) i rubidij (1861). Razvio teoriju ogiba svjetlosti davši Huygensovu principu matematičku formulaciju. Dokazao je (1857) da se električni poremećaj širi vodičem brzinom svjetlosti. Napisao Predavanja o matematičkoj fizici (Vorlesungen über mathematische Physik, I–IV, 1876–94) i dr. Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Kirchhoff).

Kirchhoff, Gustav Robert. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 18.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=31573>.