struka(e):
Ginzburg, Vitalij Lazarevič
ruski teorijski fizičar i astrofizičar
Rođen(a): Moskva, 4. X. 1916.
Umr(la)o: Moskva, 8. XI. 2009.

Ginzburg [g’i'nzburk], Vitalij Lazarevič, ruski teorijski fizičar i astrofizičar (Moskva, 4. X. 1916Moskva, 8. XI. 2009). Diplomirao (1938) i doktorirao (1942) na Moskovskom državnom sveučilištu. Radio u Lebedevljevu institutu za fiziku Akademije znanosti SSSR-a. Bio je član (od 1966) Akademije znanosti SSSR-a (danas Ruska akademija znanosti). Potkraj 1940-ih radio je na izgradnji termonuklearne bombe. Poslije se bavio radioastronomijom, istraživao podrijetlo kozmičkih zračenja i teorijom tamne tvari. Razvio je teoriju po kojoj je kozmičko zračenje nastalo u međuzvjezdanom prostoru posljedica ubrzavanja elektrona u magnetskom polju (→ sinkrotronsko zračenje). Bavio se istraživanjem supravodljivosti i svojstava supravodiča. Za prinos razvoju teorije supravodiča i suprafluida (→ suprafluidnost) s Aleksejem Aleksejevičem Abrikosovom i Anthonyjem Jamesom Leggettom 2003. dobio Nobelovu nagradu za fiziku.

Citiranje:

Ginzburg, Vitalij Lazarevič. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ginzburg-vitalij-lazarevic>.