dan

ilustracija
DAN, jednadžba vremena

dan (starosl. dьnь, od indoeur. korijena *din-, s osnovnim značenjem: sjaj, zračenje). Vrijeme za koje se Zemlja jednom okrene oko svoje osi.

U astronomiji, dan je razdoblje između dvaju uzastopnih prolazaka nekoga nebeskog tijela kroz isti podnevnik nekog drugog tijela. Ako su ta dva tijela Sunce i Zemlja, govori se o sunčanom ili solarnom danu. Kako su promatrani sunčani dani nejednaka trajanja, zbog eliptičnosti Zemljine putanje oko Sunca, za astronomski dan uzima se srednji sunčani dan koji traje 24 sata. Razlika između srednjega sunčanog i pravoga sunčanog dana izražava se jednadžbom vremena. Otklon pravoga sunčanog dana od srednjega ima dva maksimuma (+3,8 min 14. V. i +16,4 min 3. XI) i dva minimuma (–13,4 min 11. II. i –6,4 min 26. VII), a podudaraju se četiri puta godišnje (15. IV., 13. VI., 1. IX. i 25. XII). Pravo mjesno vrijeme (tp) dobiva se po jednadžbi vremena: tp = Ts + es + λ, gdje je Ts srednje griničko vrijeme, es otklon za dani datum (iz tablica) a λ geografska dužina. Zvjezdani ili siderički dan je vremenski razmak između dvaju uzastopnih prolazaka neke zvijezde kroz podnevnik; traje 23 sata 56 min i 4 s. Mjesečev ili lunarni dan je vremenski razmak između dvaju uzastopnih prolazaka Mjeseca kroz podnevnik; traje 24 sata 50 min. U tom se periodu na većini morskih obala izmjene dvije plime i dvije oseke.

U mjeriteljstvu (znak d), dan je iznimno dopuštena mjerna jedinica izvan SI, koja odgovara izvornomu trajanju jednog okreta Zemlje oko njezine osi. Srednji sunčev dan traje 24 h = 1440 min = 86 400 s. Dan se kao sastavnica kalendara dijeli na dva promjenljiva dijela, obdanicu i noć, kojima duljine ovise o zemljopisnoj širini i godišnjem dobu. Dogovorno je početak dana u ponoć. Doba dana jednako je samo na jednome podnevniku (meridijanu), a mijenja se sa zemljopisnom širinom. Zbog osobite važnosti za uređeni život, službeno je vrijeme u nekome zemljopisnom području normirano, s osloncem na usklađeno svjetsko vrijeme (→ utc), računano prema vremenu na početnom podnevniku, koji prolazi kroz zvjezdarnicu u Greenwichu kraj Londona. (→ sat)

Antički narodi, počevši od Babilonaca, dijelili su dan na 12 sati (po 2 naša sata); od kraja srednjega vijeka uobičajila se podjela dana na 24 sata, koji se dalje dijele na minute i na sekunde. Da bi se odredilo vrijeme (tj. položaj nekog događaja u tijeku dana), obično se broji dva puta po 12 sati: od ponoći do podneva i od podneva do ponoći. Babilonci i Indijci uzimali su za početak dana Sunčev izlazak, a Židovi i muslimani Sunčev zapad; Kinezi, Egipćani i Rimljani – kao i mi – uzimali su za početak dana ponoć.

Imena dana

Svaki dan u tjednu ima svoje ime. U hrvatskom jeziku brojenje dana počinje od nedjelje, tj. od dana kada se »ne děla« (ne radi). Dan koji dolazi nakon nedjelje (»po nedjelji«) zove se ponedjeljak; naziv utorak potječe od starosl. vъtoryj (drugi, tj. drugi dan nakon nedjelje). Srijeda je nazvana po tome što se nalazi u sredini tjedna (sedmice); četvrtak i petak su četvrti i peti dan tjedna, dok je naziv subota preuzet iz hebrejskog jezika (šabbath), dakako preko kršćanskoga grčkog i latinskog. U nekim europskim jezicima imena dana nastajala su iz običaja da pojedini dan u tjednu bude posvećen nekomu božanstvu, odnosno nebeskomu tijelu koje se smatralo božanstvom. Tako su npr. nazivi za četvrtak u romanskim jezicima (tal. giovedὶ, franc. jeudi, španj. jueves, rum. joi) nastali od lat. dies Iovis, tj. Jupiterov dan; odgovarajući germanski nazivi (njem. Donnerstag, engl. Thursday, šved. i dan. torsdag) nastali su analogijom prema romanskim nazivima, kada je germanski bog-gromovnik Donar (Thunor, Thor) izjednačen s rimskim gromovnikom Jupitrom.

Spomendan

Spomendan, kada se nešto slavi, spominje ili kada nečemu dolazi rok: blagdan (blag, tj. sretan dan), imendan, rođendan, smrtni dan, vjenčani dan, dan mira, sudnji dan itd. Mnogostrana je upotreba riječi dan u okviru pučkoga mišljenja, običaja i vjerovanja. Pučko praznovjerje razlikuje sretne i nesretne dane (tzv. crni petak); izraz »dobar dan« u nas je, a i u mnogih drugih naroda, vjekovima najrašireniji pozdrav i simboličan pojam.

dan. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 20.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13822>.