STRUKE:

feminizam

feminizam (franc. féminisme, prema lat. femina: žena), društv. pokret i svjetonazor koji se zalaže za unaprjeđenje položaja ženâ uklanjanjem spolne dominacije i diskriminacije (seksizma) i promicanjem rodne jednakosti u svim područjima života. Feminizam započinje s prosvjetiteljstvom, modernom demokracijom i liberalizmom te s promjenljivim intenzitetom, taktičkim oblicima i temama javnoga djelovanja traje do danas. Prvi feministički zahtjevi usmjereni su prema postizanju jednakih mogućnosti žena u izobrazbi, zaposlenosti i politici. Moderna feministička misao započela je potkraj XVIII. st., ponajprije s djelom Mary Wollstonecraft Obrana prava žene (A Vindication of the Rights of Woman, 1792). Tijekom XIX. st. naglasak je bio na borbi za žensko pravo glasa. Ispunjenjem toga cilja u prvoj pol. XX. st., završio se prvi val feminizma (feminizam jednakosti). Šezdesetih god. XX. st. započeo je drugi val (moderni ili rodni feminizam), kojemu su intelektualni izvori knjige Francuskinje Simone de Beauvoir (Drugi spol – Le Deuxième Sexe, 1949) i Amerikanke Betty Friedan (The Feminine Mystique, 1963). S. de Beauvoir ističe da oslobođenje žene znači i oslobođenje muškarca te da je privatno istodobno i političko, a Friedan žensku pasivnost i ovisnost u društvu objašnjava kao posljedicu zatupljujućega posla domaćice. Obje su knjige snažno utjecale na oblikovanje nove samosvijesti mnogih žena, a feminizam je, uz društv. radikalizam studentskih i proturatnih pokreta te pokreta civilnoga društva, pokrenuo, najprije na Zapadu a potom u drugim dijelovima svijeta, dotada nezabilježeno djelovanje ženâ. Pokret se razgranao u više smjerova: liberalni, marksistički, radikalni, socijalistički i poststrukturalistički feminizam. Njegov sveukupan učinak dao je pečat kulturi XX. st. Osporen je stereotip o ženama kao manje racionalnima od muškaraca, a i predrasuda o ženi seksualnom objektu, zahtijevano je povećano sudjelovanje žena u donošenju političkih i drugih važnih odluka u javnome životu, kao i pravo na ekon. i osobnu neovisnost o muškarcu, ako to žena želi. Države su na te nove zahtjeve odgovorile proširenjem prava i formalnih mogućnosti za žene, pa se u svojim novijim oblicima feminizam bavi ekologijom (ekofeminizam), informatičkom i reproduktivnom tehnologijom (engl. cyberfeminism), društv. moći (engl. power feminism) itd. Unatoč globalnom učinku feminizma, u cijelom svijetu jača svijest o potrebama i položaju ženâ; žene u nezapadnjačkom svijetu, koje žive u daleko težim okolnostima, tek moraju pronaći vlastite načine borbe i rješavanja prioritetnih problema, prilagođene kulturama koje ne dijele zapadnjačke vrijednosti.

feminizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 21.9.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19203>.