struka(e):
ilustracija
GRB, HRVATSKI

grb, hrvatski, jedan od najstarijih simbola hrvatske državnosti, u užem smislu grb Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije. U štitu se naizmjence redaju crveni i bijeli (srebrni) ili bijeli (srebrni) i crveni kvadrati u uobičajenome odnosu 5 × 5 crvenih i bijelih kvadrata, ali prije i u drugim odnosima (4 × 6, 5 × 6, 6 × 6, 8 × 8). Prvi put je hrvatski grb prikazan u rodoslovlju Habsburgovaca (1518–12), a nalazi se i na spomen-taliru iz 1525. Diplomatsku potvrdu dobio je 1. I. 1527. u povelji o izboru Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja u Cetinu, gdje je otisnut na pečatu s 8 × 8 crveno-bijelih kvadrata s natpisom Sigillum Regni.

Grb Kraljevstva Slavonije

Najstariji slavonski grb sačuvan je na kovanome novcu hercega Andrije (hrvatski frizikati, 1196–1204). Čini ga polumjesec iznad kojega je šesterokutna zvijezda. Drugi slavonski grb potječe iz XIII. st., a potvrdio ga je 8. XII. 1496. kralj Vladislav II. Jagelović. U modrom štitu nalaze se dvije poprečne srebrne grede, koje predočuju rijeke Savu i Dravu. Između greda je crveno polje po kojem lagano korača kuna udesno. U gornjem je modrom polju zlatna (crvenkasta) šesterokutna zvijezda. Treći slavonski grb prvi se put javlja 1595. U štitu bijele boje poredane su jedna uz drugu tri kune, a na štitu je kruna.

Grb Kraljevstva Dalmacije

Prvi se put pojavio u grbovniku Gerle (nastalome između 1369. i 1396) i na pečatu kralja Sigismunda Luksemburgovca iz 1406. Grb je nastao za vladavine Anžuvinske dinastije. U modrome štitu u rasporedu 2 : 1 (dvije gore, a jedna dolje) smještene su tri leopardove, lavlje ili risove glave s krunama.

Grb Istre

Oblikovao se već u XI. st., iako svoje podrijetlo vuče još iz antičkoga doba. Od 1797. do 1918. bio je službeni grb austrijske pokrajine Istre. U modrom štitu nalazi se zlatna koza okrenuta udesno, s crvenim papcima i rogovima.

Grb Dubrovačke Republike

Taj je grb 1358. dodijelio Dubrovniku kralj Ludovik I. Anžuvinac, a potvrdio 1456. kralj Ladislav V. Posthum. U ovalnom štitu na crvenome polju nalaze se četiri srebrne grede. Bio je to grb kraljevske obitelji Arpadović. S kraja XVIII. ili s početka XIX. st. potječe drugi grb. Na desnoj polovici ovalnoga štita nalazi se lik sv. Vlaha, a na lijevoj polovici osam greda.

U XVI. st. došlo je do ujedinjenja hrvatskih zemalja u jedinstveno kraljevstvo pod upravom jednoga bana, a samim time i njezinih grbova. Početak takva složenoga grba nalazimo na novcu Ferdinanda I. (1529), a prvi put ujedinjene na taliru kralja Matije II. (1608–19).

Grb Trojednoga kraljevstva Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

Od 1868. do 1918. bio je službeni grb Hrvatskoga Kraljevstva. Odlukom Hrvatskog sabora iz 1883. grb je počinjao bijelim kvadratom. U polju štita nalazi se na desnoj strani hrvatski grb, na lijevoj dalmatinski, a u dnu polja slavonski grb. U praksi taj razmještaj nije bio strogo poštovan.

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska (1939–41) za hrvatski je grb uzela štit s dvadeset pet crvenih i bijelih kvadrata. Prvo polje u lijevome uglu bilo je crveno.

NDH

NDH (1941–45) je za svoj grb uzela štit s dvadeset pet bijelih i crvenih kvadrata. Prvo polje u lijevom uglu bilo je bijelo. Iznad grba u pleteru nalazilo se slovo U.

Narodna Republika Hrvatska

Narodna Republika Hrvatska 1947. prihvatila je novi grb. Polje je okruženo dvama snopovima zlatnoga žitnoga klasja; u dnu je polja nakovanj, nad kojim je morska pučina iz koje se izdiže povijesni hrvatski grb s prvim crvenim kvadratom iznad kojega izlazi sunce. Između vrhova klasja zlatnom je bojom obrubljena crvena petokraka zvijezda.

Republika Hrvatska

Republika Hrvatska prihvatila je 21. XII. 1990. novi grb. Iznad hrvatskoga povijesnoga grba s prvim crvenim kvadratom nalazi se najstariji slavonski grb i grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Citiranje:

grb, hrvatski. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/grb-hrvatski>.