STRUKE:

spužve

ilustracija
SPUŽVE, morska naranča, Tethya aurantium
ilustracija1ilustracija2ilustracija3

spužve (dalmatski < latinski spongia < grčki σπογγία) (Spongiae, Porifera), koljeno mnogostaničnih, većinom morskih životinja, po vanjskom izgledu nalik biljkama. Žive sjedilački, pojedinačno ili u kolonijama. U njihovoj tjelesnoj građi nema organskih sustava već postoje samo funkcionalno izdiferencirane stanice. Na tijelu je velik broj otvora – pora, kroz koje ulazi voda, a izlazi kroz manji broj većih otvora – oskuluma. Tijelo spužve čine dermalni i gastralni sloj. Dermalni sloj sastoji se od sluzave osnovne tvari u kojoj su razasute kolenocite, zvjezdaste stanice što izgrađuju mezenhimski kostur, pinakocite, pločaste stanice koje izgrađuju granični vanjski epitel, arheocite, ameboidne stanice koje nadoknađuju propale stanice, stvaraju zametne stanice, sudjeluju u regeneraciji i prijenosu hrane, a pri nespolnom razmnožavanju stvaraju gemule. U dermalnom sloju uloženi su kosturni elementi nastali u stanicama skleroblastima ili spongioblastima. Kosturni elementi koji podupiru mekano spužvino tijelo nalaze se u gotovo svih vrsta spužava, a izgrađuju ih vapnenaste ili kremene iglice, u nekih vrsta spongiolin, organska tvar s visokim udjelom joda. Gastralni sloj tvore hoanocite, stanice s bičem usađenim u protoplazmatsku ogrlicu. One su probavni sloj: uzimaju hranu i bičevima stvaraju struju vode, koja služi i disanju. Prema smještaju gastralnoga sloja, spužve se dijele na tipove: askon, sikon i leukon. Kod tipa askon hoanocite oblažu jedinstvenu središnju šupljinu u koju voda ulazi kroz mnogobrojne pore (po tome naziv Porifera), a izlazi kroz oskulum. Kod tipa sikon hoanocite oblažu samo zrakasto raspoređene kanaliće kojima voda struji do središnje šupljine te izlazi kroz oskulum na vrhu. Kod tipa leukon hoanocitama su obložene mnogobrojne komorice s dovodnim i odvodnim kanalićima kojima voda struji do središnje šupljine i oskuluma. U tijelu spužve nalaze se narančasti, crveni i žuti pigmenti. Spužve su hermafroditi (→ dvospolnost), a razmnožavaju se spolno i nespolno. Nespolnim razmnožavanjem ili pupanjem nastaju mladi organizmi, koji se većinom ne otkidaju od matičnoga dijela, već s njime tvore kolonije različitih oblika, promjera i do 1,5 m. U svih slatkovodnih spužava i nekih morskih postoji i unutar. pupanje kojim nastaju rasplodna tijela – gemule, otporne na nepovoljne uvjete okoliša. Iz njih se u povoljnim uvjetima razviju nove zadruge spužava. Pri spolnom razmnožavanju nastaje trepetljikava ličinka, koja neko vrijeme slobodno pliva, a zatim se pričvrsti za podlogu. Spužve imaju veliku sposobnost regeneracije. Morske spužve žive u obalnom pojasu (vapnene spužve) i na dubini od više tisuća metara (kremene spužve). Topla mora bogatija su vrstama. Spužve se hrane detritusom, polurazgrađenim ostatcima uginulih organizama, i bakterijama čisteći time vodu i sudjelujući u procesu mineralizacije, osobito u moru. Razlikuje se oko 5000 vrsta. Temelj je klasifikacije spužava sastav kostura, pa su tako one podijeljene na 3 razreda: vapnenjače (Calcarea ili Calcispongiae), spužve s vapnenim iglicama; staklače (Hexactinellida), koje odlikuju šestozrakaste silicijeve iglice; kremenorožnjače (Demospongia), kojima je kostur izgrađen od spongina ili od silicijevih iglica povezanih sponginom. Poznati su predstavnici promjenljiva sumporača (Verongia aerophoba) i obična spužva (Spongia officinalis). – Spužve su nađene već u najstarijim slojevima paleozoika. Pretpostavlja se da su se razvile od bičaša koji su formirali kolonije ili korme. Spužve su ostale na niskom razvojnom stupnju i predstavljaju slijepu granu na razvojnom stablu životinja; iz njih se nije razvila ni jedna druga životinjska skupina.

spužve. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57548>.