STRUKE:

Belec

ilustracija
BELEC, crkva sv. Marije Snježne
ilustracija1ilustracija2

Belec, selo u Hrvatskom zagorju, na južnim padinama Ivanščice; 358 st. (2011). Leži na 271 m apsolutne visine, 8 km sjeveroistočno od Zlatara. – Stara župna crkva sv. Jurja u Juranšćini spominje se od 1334. Jednobrodna, kamena romanička crkva prigrađivana je tijekom XIV. i XV. st.; ima gotičku menzu iz XIV. st., što je u Hrvatskoj rijetkost, i fragmentarno očuvane zidne slike iz triju različitih vremenskih razdoblja. – Današnja župna crkva sv. Marije Snježne podignuta je 1674., a sadašnji oblik dobila je između 1739. i 1741., kada je pregrađena i povećana. Crkva je jednobrodna s višekutnim svetištem i dvjema bočnim kapelama. Uz zapadno pročelje podignut je visok zvonik. Crkva je opasana slikovitom cinkturom s ugaonim tornjićima, kapelicom i posebno istaknutim ulazima. Iluzionističke zidne slike i raskošni oltari daju crkvi izgled potpuno zasićenoga baroknoga prostora. Zidne slike izveo je pavlinski slikar I. Ranger oko 1740. Bogati ornamentalni motivi povezuju biblijske prizore i figure na svodu i stijenama broda, svetišta, kapelice i sakristije, a velika kompozicija na svodu broda prikazuje legendu o Mariji Snježnoj i donatore. Glavni drveni oltar, izrađen 1743. u duhu zreloga baroka, ima bogatu arhitektonsku konstrukciju i velik broj svetačkih likova. Dva bočna oltara i propovjedaonica (oko 1743) djelo su kipara Josipa Schokotniga iz Graza. – Ruševine srednjovjekovnog grada Belca nalaze se na južnoj strani Ivanščice. Grad se spominje prvi put 1334. kao castrum Belech i Bieltz, kada je došao u posjed Petra Gisingovca, a 1399. kralj Sigismund Luksemburgovac darovao ga je Hermanu II. Celjskomu. U posjedu obitelji Celjskih ostao je do smrti Ulrika II. (1456). Otada Belec često mijenja gospodare, a među njima se ističu ban Jan Vitovec, Ivan Korvin, njegova udovica Katarina Frankapan te obitelji Gyulay, Turoczy, Mikulić (1635), Erdődy (1658), Ratkaj, Matačić, Najšić i Rukavina.

Belec. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 13.12.2019. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6705>.