struka(e): geografija, opća

Antalya [αntα'l·jα], luka, ljetovalište i glavni grad istoimene pokrajine u južnoj Turskoj; 1 322 766 st. (procjena 2022). Leži na obali Sredozemnoga mora, u podnožju zapadnog dijela gorja Taurus. Džamije Yivli Minare ili Velika džamija (XIII. st., proširena u XIV. st.), Murat-pašina (XVI. st.); muzeji (arheološki, etnografski, Atatürkova kuća, Bir Zamanlar, Kaleiçi). Sveučilišta. Sačuvani su ostatci zidina s tornjevima (Hıdırlık) i Hadrijanovim vratima. Ribarska luka i najveće turističko središte na turskoj mediteranskoj obali. Brodogradilište, tekstilna i prehrambena industrija. Trgovačko središte okolnoga poljoprivrednog prostora (agrumi, masline, pamuk, rezano cvijeće). Međunarodna zračna luka. – Osnovao ju je u II. st. pr. Kr. pergamski kralj Atal II. Filadelf (Atalija, grčki Ἀττάλεια, Attáleia, latinski Attalia), u II. st. utvrdili su je Rimljani. Bila je važna križarska postaja na putu u Svetu zemlju, a 1207. zauzeli su je Seldžuci.

Citiranje:

Antalya. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 8.2.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antalya>.