struka(e): geografija, opća

Ararat ili Ağrı Dağı [α:'rɨ dα:'ɨ], planina u istočnoj Turskoj, nedaleko od granice s Armenijom i Iranom. Ugasli vulkan. Sastoji se od dva bazaltna vulkanska stošca: Veliki Ararat (Büyük Ağrı, 5137 m, pokriven snijegom i ledenjacima; najviši je vrh Turske) i Mali Ararat (Küçük Ağrı, 3896 m). Spaja ih uski greben Serdar Bulak visok oko 2680 m i dug 14 km. Dio je nacionalnoga parka (Ağrı Dağı Milli Parkı) osnovanoga 2004. Trenutna je granica trajnog snijega na približno 4000 m. Veliki Ararat ima veliku ledenu kapu, a Mali Ararat nema ledenjaka. S ledene kape Velikog Ararata spuštaju se mnogobrojni uski, dugi dijelovi ledenjaka (ledenjački jezici) do dolina; najvažniji su ledenjaci Abich na sjeveroistoku i Parrot na sjeverozapadu; oba se spuštaju na približno 3800 m. Prema hebrejskom tekstu Biblije, mjesto na kojem se zaustavila Noina arka. U armenskoj kulturnoj tradiciji Ararat ima simbolički status još od pretkršćanskih vremena (kao dom bogova), na što se potom vezala biblijska tradicija. Takav je status osnažen njegovom pozicijom geografskog središta armenske države od IV. st. pr. Kr. do V. st. te je u razdoblju konačnog formiranja armenske nacije postao jedan od glavnih nacionalnih simbola (grb) premda je danas izvan armenskih državnih granica.

Citiranje:

Ararat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 6.2.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ararat>.