Ariès [aʀjɛ's], Philippe, francuski povjesničar (Blois, 21. VII. 1914 – Toulouse, 8. II. 1984). Diplomirao je povijest i geografiju na Pariškom sveučilištu 1936., tijekom studija pridružio se nacionalističkomu katoličkom pokretu Action française od kojeg se poslije odmaknuo. Radio je kao voditelj dokumentacije u Institutu za istraživanja voćarstva u prekomorskim teritorijima (1943–78), 1955–66. surađivao u rojalističkom tjedniku La Nation française. Premda je postao ugledan pripadnik škole analista, te je naposljetku bio profesor na École des hautes études en sciences sociales (Škola za visoke studije u društvenim znanostima) 1978–82., dugo je ostao nezamijećen među profesionalnim povjesničarima. U demografskoj studiji Povijest francuskog stanovništva i njegovih stavova prema životu od XVIII. stoljeća (Histoire des populations françaises et de leurs attitudes devant la vie depuis le XVIIIe siècle, 1948), skrenuo je pozornost na promjene u poimanju seksualnosti, kontracepcije i planiranja obitelji (protiveći se tumačenju pada nataliteta kao pokazatelja biološke degeneracije). Nakon što je u zbirci eseja Vrijeme povijesti (Le Temps de l’histoire, 1954) potvrdio sklonost načelima analista, konačno se istaknuo pionirskom studijom o povijesti djece i obiteljskoga života Dijete i obiteljski život pod Starim režimom (L’Enfant et la vie familiale sous l’Ancien Régime, 1960), tezom o djetinjstvu kao socijalnom konstruktu ranomodernoga doba. Isprva utjecajnija u engleskome prijevodu (1962), knjiga je usprkos kritikama (zbog anakronizma i pretjeranog poopćavanja) zadobila važnu ulogu u razvoju tzv. nove kulturne povijesti. Sličnih su odlika djela u kojima se bavio promjenom odnosa prema smrti i praksama tugovanja, npr. Zapadnjački stavovi prema smrti: od srednjeg vijeka do danas (Western Attitudes toward Death: From the Middle Ages to the Present, 1974) te Čovjek suočen sa smrću (L’Homme devant la mort, 1977). Bio je suurednik izdanja Zapadnjačka seksualnost (Sexualités occidentales, 1982., s Andréom Béjinom) i Povijest privatnog života (Histoire de la vie privée, I–V, 1985–87., s Georgesom Dubyjem).
