Biden [bại'dən], Joe (puno ime Joseph Robinette Biden Jr.), američki političar (Scranton, Pennsylvania, 20. XI. 1942). Iz katoličke obitelji irskoga podrijetla. Završio je povijest i političku znanost 1965. na Sveučilištu Delaware u Newarku, a pravo diplomirao 1968. na Sveučilištu u Syracusei. Nakon studija radio je kao odvjetnik i angažirao se u lokalnoj politici kao član Demokratske stranke te je 1972. izabran u Senat SAD-a; potkraj iste godine u prometnoj nesreći poginule su mu supruga i kći. Kao senator (1973–2009) bavio se ponajviše pitanjima pravosuđa (predsjednik senatskog Odbora za pravosuđe 1987–95) i vanjske politike (predsjednik senatskog Odbora za vanjske poslove 2001–03. i 2007–09), zauzimajući se među ostalim za okončanje rata u bivšoj Jugoslaviji te vojno zaustavljanje srpske agresije u BiH i na Kosovu. U unutarnjoj politici profilirao se kao umjereni demokrat, zagovornik radničkih prava, ograničavanja dostupnosti oružja i oštrijega kaznenog zakonodavstva (napose onoga protiv nasilja nad ženama), ulaganja u javni prijevoz, ali iskazivao je i neka društveno konzervativnija stajališta. Neuspjelo se natjecao za demokratsku predsjedničku nominaciju 1988. i 2008., kada ga je Barack Obama, pošto je izabran za predsjedničkoga kandidata, odredio kao kandidata za potpredsjednika, te je u dva Obamina mandata (2009–17) bio potpredsjednik SAD-a. Kao demokratski kandidat na predsjedničkim izborima 2020. prihvatio je naglašenija progresivna stajališta zagovarajući povećanje minimalne satnice, oprost dijela studentskih kredita i pravno rješenje za legalizaciju statusa milijuna ilegalnih doseljenika te je u studenome iste godine pobijedio Donalda Trumpa. Preuzevši predsjednički položaj u siječnju 2021., usred pandemije bolesti COVID-19, revidirao je mnoge Trumpove odluke (npr. vratio je SAD u Pariški sporazum o klimi i poništio odluku o napuštanju Svjetske zdravstvene organizacije), a promptnim donošenjem Zakona o planu američkog spašavanja u ožujku 2021., kojim je povećana javna potrošnja uz izravne financijske stimulacije osobama s nižim primanjima, postavio je temelje za konsolidaciju društva i gospodarski oporavak SAD-a. Potom je potaknuo visoka ulaganja u javnu infrastrukturu te u strateški važne sektore američke industrije, npr. proizvodnju poluvodiča (nastojeći smanjiti ovisnost o Kini kojoj je poslije nametnuo dodatne carine), za što je dobio i potporu dijela republikanaca, a poticao je i širenje dostupnosti zdravstvene njege te dugoročne investicije u obnovljivu energiju. Premda je za Bidenova mandata došlo do znatnog rasta BDP-a te pada nezaposlenosti, nedostatni rezultati u suzbijanju inflacije te povećanje životnih troškova (osobito u prvoj polovici mandata) doveli su do pada njegove popularnosti. Vanjsku politiku obilježilo mu je poticanje širenja NATO-a, povlačenje američke vojske iz Afganistana u kolovozu 2021., koje je zbog razvidne nekoordiniranosti operacije bilo žestoko kritizirano, te snažna vojna i gospodarska potpora Ukrajini u Rusko-ukrajinskom ratu. Podupro je i izraelsku vojnu intervenciju u Gazi od listopada 2023., zbog čega je izgubio potporu dijela progresivnijih birača koji su mu također zamjerali neprovođenje pojedinih obećanih socijalnih mjera (iako su te mjere u nekim slučajevima spriječili Kongres ili Vrhovni sud). Izabran kao najstariji američki predsjednik u povijesti, od početka mandata suočavao se s optužbama za gubljenje intelektualnih sposobnosti te je, izgubivši potporu znatnog dijela svoje stranke nakon neuvjerljivoga nastupa u televizijskom sučeljavanju s Trumpom u lipnju 2024., u srpnju povukao predsjedničku kandidaturu u korist svoje potpredsjednice Kamale Harris (koju je Trump u studenome porazio) te je nakon isteka mandata u siječnju 2025. napustio predsjedničku dužnost.
