Porga ili Porin (grčki Ποργά, Porgá; Πορίνος, Porínos), hrvatski vladar (?). Spominje ga isključivo Konstantin VII. Porfirogenet u djelu O upravljanju carstvom, u 30. glavi pod imenom Porin kao vladara za čijega su vremena Hrvati samostalno zatražili pokrštavanje iz Rima, odnosno u 31. glavi pod imenom Porga, uz neimenovana oca, također u kontekstu pokrštavanja iz Rima, no ovoga puta uz posredovanje cara Heraklija.
Porfirogenetovi su navodi od XVII. st. različito tumačeni u historiografiji. U ranijim se interpretacijama Porin i Porga uglavnom promatraju kao dva odvojena, inače nepoznata vladara Hrvata, čija su se imena na filološkoj osnovi nastojala povezati s poslije posvjedočenim oblicima imena. Tako je Porga povezan s vremenom cara Heraklija I. početkom VII. st., dok je Porin najčešće smještan u razdoblje nakon Vladislava, a prije Mislava, oko 825–835. Od sredine XIX. st. postupno je, međutim, prihvaćanjem mišljenja Hermanna Leopolda Krausa i Ernsta Ludwiga Dümmlera, prevladalo shvaćanje da je, slijedom oslanjanja na različite predloške, u Porfirogeneta (možda i kasnijeg anonimnog sastavljača 30. glave) došlo do sadržajne i jezične zbrke, zbog čega je isti vladar pogrešno zabilježen u dva oblika. Naposlijetku se razvilo mišljenje da se iza oba imena krije inače iz franačkih anala poznat knez Borna, pri čemu su razlike u oblicima imena tumačene pogrešnim prijenosom i prilagodbom slavenskoga imena u grčkoj tradiciji (Borna > Πορνά [Porna] > pogreška pri prijepisu > Ποργά [Porga]; odnosno Borna > Πορνά [Porna] > Πορίνος [Porinos, tj. Porin]). Takvo je poistovjećivanje do danas prihvatila većina povjesničara (ne i svi), a Ferdo Šišić je, prihvativši Porgu kao Bornu, ipak Porina smatrao drugim vladarom iza kojega se zapravo krije knez Branimir (Branimir(os) > Pranimir(os) > Porin(os)). U novije doba pojavila su se i tumačenja prema kojima se iza imena Porin možda nalazi slavenski bog Perun, a koja povezuju Porfirogenetov zapis s mitološkom naracijom i tradicijom koju su, kao dio vlastita samopoimanja, oblikovali i prenosili pripadnici hrvatske elite.
Inspiriran hrvatskom povjesnicom IX. st., Vatroslav Lisinski skladao je 1851. operu Porin, na libreto Dimitrije Demetra.
