Saint-Germain-en-Laye [sžεʀm·ãlε'], grad na lijevoj obali Seine, u departmanu Yvelines, dio metropolitanskog područja Pariza (zapadno od njega), sjeverna Francuska; 40 765 st. (2017). Leži na južnome rubu istoimene prostrane šume. Naselje, nastalo oko opatije s početka XI. st., se dalje razvilo uz kraljevski dvorac, reprezentativni primjer visoke renesanse, izgrađen 1539–55. na mjestu ranijeg dvorca iz XII. st. (dograđenog 1230-ih, većim dijelom spaljenog tijekom Stogodišnjeg rata 1346. te nanovo podignutog 1360-ih), od kojeg su sačuvane kapela iz XIII. st. i obrambena kula iz XIV. st.; uz taj dvorac bio je 1559–1600. podignut još jedan, tzv. Novi dvorac, u stilu kasne renesanse, srušen potkraj XVIII. st., od kojeg je sačuvan jedan paviljon (dvorci su često služili kao kraljevske rezidencije, a u njima su rođeni kraljevi Henrik II., Karlo IX. i Luj XIV.). U dvorcu se od 1862. nalazi Muzej nacionalnih starina, preimenovan 2009. u Nacionalni arheološki muzej (Musée d’Archéologie nationale; specijaliziran za prapovijesnu i antičku arheologiju, osobito keltskog i rimskoga doba). Iznad obale Seine prostire se 2,4 km duga kamena terasa izgrađena 1673. Grad je rodno mjesto skladatelja Claudea Debussyja. Proizvodnja preciznih instrumenata, prehrambena industrija; destilerija. U dvorcu je 1919. potpisan mirovni ugovor Austrije i sila Antante.
