Feller (engl. izgovor [fe'ləɹ]), Vilim (William), hrvatsko-američki matematičar (Zagreb, 7. VII. 1906 – New York, 14. I. 1970). Doktorirao je 1926. na Sveučilištu u Göttingenu. Radio je na sveučilištima u Njemačkoj (Kiel, 1928–33), Danskoj (Kopenhagen, 1933–34), Švedskoj (Stockholm, 1934–39; Lund, 1934–39) i SAD-u (Providence, Rhode Island, 1939–44; Ithaca, New York, 1945–50; i Princeton, New Jersey od 1950. do kraja života). Bavio se zakonom velikih brojeva, zakonom ponavljanog logaritma, stohastičkim procesima, teorijom grupa i parcijalnim diferencijalnim jednadžbama. Istraživao je primjenu teorije vjerojatnosti u biologiji i genetici, npr. u tumačenju rođenja i smrti kao procesa difuzije. Glavno mu je djelo Uvod u teoriju vjerojatnosti i njezine primjene (An Introduction to Probability Theory and its Applications, I–II, 1950–66); objavio mnoge radove u američkim i europskim časopisima. Bio je jedan od urednika časopisa Transactions of the American Mathematical Society i Annals of Mathematical Statistics, dopisni član JAZU-a (danas HAZU) od 1937. te član Američke akademije umjetnosti i znanosti od 1958. i Nacionalne akademije znanosti SAD-a od 1960. Po njem su nazvani stohastički procesi Fellerov proces i Fellerov kontinuirani proces te planetoid (21276 Feller).