struka(e):

metapodatci, podatci koji pomažu u identifikaciji, opisu i lociranju nekih podataka, napose umreženih elektroničkih izvora. Naziv metapodatci (engl. metadata) skovao je Jack Myers potkraj 1960-ih i registrirao ga kao robni znak istoimene tvrtke (Metadata Company). Polovicom 1990-ih u informatičkim se krugovima naziv počeo koristiti za podatke kojima se omogućuje lakše snalaženje među računalnim datotekama, posebno onima na područjima prirodoslovlja, društvenih znanosti i geoinformacijskih sustava. Prema funkciji, metapodatci se dijele na opisne, administrativne i strukturalne. Opisni metapodatci služe za pronalaženje, identifikaciju i odabir podataka; administrativni metapodatci podatci su o vremenu i načinu nastanka dokumenta, o mogućim ograničenjima u korištenju, nositelju autorskoga prava, načinu i uvjetima zaštite dokumenata; strukturalni metapodatci prvenstveno se koriste u računalnoj obradbi i omogućuju npr. vezivanje zvuka uz tekst, prikaz određene stranice teksta itd. Najpoznatija shema metapodataka koja se danas koristi u bibliotekarstvu jest tzv. Dublinska jezgra, dogovoreni skup od 15 elemenata kojima se opisuju različite vrste dokumenata. Osobitu su važnost metapodatci dobili širenjem Interneta, na kojem svaki objavljeni dokument hipertekstovnoga formata (→ hipertekst) u zaglavlju sadrži i metapodatke (tzv. metaoznaka, engl. metatag). Oni uključuju kratki opis dokumenta, npr. ključne riječi, što pretražnicima omogućuje lakše pronalaženje toga dokumenta na odgovarajući upit.

Citiranje:

metapodatci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/metapodatci>.