struka(e):
ilustracija
PŠENICA, obična, Triticum aestivum

pšenica, jednogodišnja biljka roda Triticum, iz porodice trava (Poaceae, Gramineae), s klasastim skupnim cvatom, koji se sastoji od pojedinačnih sjedećih klasića sastavljenih od 3 do 7 cvjetova; oni na obuvencima imaju osje ili su bez njega. Plod je pšeno ili zrno (caryopsis). Rodu pripadaju 22 vrste, od kojih su mnoge poznate već od davnine kao kulturne biljke. Vrste roda Triticum razvrstane su na diploidne (2n = 14), tetraploidne (2n = 28) i heksaploidne (2n = 42) (→ poliploidija). Najvažnija je pšenica Triticum aestivum, koja se naziva obična ili meka pšenica. Pšenica je najvažnija žitarica za proizvodnju kruha jer se oko 70% stanovništva svijeta hrani pšeničnim kruhom. Od nje se pripravlja niz proizvoda: krupica, pecivo, tjestenina i dr. Pšenično se zrno koristi za fermentaciju u proizvodnji piva, alkohola i votke. Među vrlo važne pšenice pripada i tvrda pšenica Triticum durum, koja se upotrebljava prvenstveno za proizvodnju tjestenine (špageti i makaroni). U svijetu se još uzgajaju Triticum monococcum (jednozrnac), Triticum dicoccum (dvozrnac) i Triticum spelta (pir, krupnik). Sporedni su proizvod mljevenja pšenice mekinje, koje služe kao stočna hrana. Slama od pšenice upotrebljava se za stelju. Kvaliteta brašna, odnosno kruha i ostalih prerađevina ovisi o kemijskom sastavu zrna, koji pak ovisi o vrsti i odlici pšenice, ekološkim uvjetima uzgoja, tehnologiji proizvodnje i dr. Zrno pšenice prosječno sadrži 66,4% ugljikohidrata, 13% bjelančevina, 3% celuloze, 1,5% masti, 1,7% mineralnih tvari i 14,4% vode. Glavni je pokazatelj kvalitete pšenice količina i kvaliteta bjelančevina koje čine tzv. lijepak. U sastav lijepka ulaze uglavnom bjelančevine netopljive u vodi (glijadin i glutenin). Pšenica ima među svim žitaricama najkvalitetniji lijepak te se od nje dobiva najbolji kruh.

Prema načinu uzgoja, vrste i sorte pšenice dijele se u dvije osnovne skupine: ozime i jare. Ozime pšenice (→ ozimine) podnose umjerenije zime, pa se na Sjevernoj polutki uzgajaju u južnom i sr. dijelu umjerenoga pojasa, tj. uglavnom između 30° i 50° geografske širine. Jare se pšenice uzgajaju u sjevernim područjima, na većim nadmorskim visinama i u suhim kontinentalnim krajevima, zbog toga što imaju kratko vegetacijsko razdoblje i mnogo bolje podnose sušu od ozimih. Sjeverna granica kulture jare pšenice dopire do 67° sjeverne geografske širine. Ozima pšenica zauzima najveće površine pod pšenicom u svijetu i u prosjeku daje veće prinose od jare.

S obzirom na dugu povijest uzgoja, poliploidnu prirodu pšenice, prirodna križanja kao i križanja i oplemenjivanja pšenice koja je obavljao čovjek te na uzgoj u različitim ekološkim uvjetima, danas postoje različiti ekotipovi i velik broj odlika (varijeteta), a unutar njih još veći broj sorata. Sa stajališta proizvodnje sorta je najznačajnija sistematska jedinica. Sve sorte pšenice dijele se u tri skupine: osnovne, krušne i poboljšivače. U Hrvatskoj se na oplemenjivanju pšenice i stvaranju novih sorata najviše radi u Poljoprivrednom institutu Osijek i Bc institutu (Bc od Botinec) za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Zagrebu. Od II. svjetskog rata do danas u Hrvatskoj je priznato oko 200 domaćih, uglavnom ozimih sorata pšenice; na 98% površina siju se visokorodne sorte domaćega podrijetla.

Pšenica se ubraja među najstarije poljoprivredne kulture. Najprije se uzgajala u Aziji i južnoj Europi, odakle se proširila na druge kontinente. Kako pokazuju arheološki nalazi, uzgajala se u Iraku 6500 god. pr. Kr., u Egiptu i Kini 5000 do 6000 god. pr. Kr., a u sr. Europi i na Balkanu 4000 do 5000 god. pr. Kr.

Uzgoj pšenice raširen je gotovo po cijelom svijetu zahvaljujući njezinoj sposobnosti prilagođivanja različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima. Pšenica je ponajprije kultura nizinskih (stepskih) područja.

Deset najvećih proizvođača pšenice u svijetu 2005.

  Proizvodnja (tis. t) Prinos (kg/ha)
Kina 96 340 4282
Indija 72 000 2738
SAD 57 105 2823
Rusija 47 608 2066
Francuska 36 922 6982
Kanada 25 546 2599
Australija 24 067 2119
Njemačka 23 578 7398
Pakistan 21 591 2588
Turska 21 000 2258
Svijet, ukupno 628 101 2913

U Hrvatskoj (2005) pšenica se uzgajala na 215 000 ha, uglavnom u Slavoniji i Baranji. Prosječni prinos pšenice u nas iznosi 3953 kg/ha.

Citiranje:

pšenica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/psenica>.