TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Smith, Patti

Smith [smiϑ], Patti (puno ime Patricia Lee Smith), američka rock-pjevačica, skladateljica i pjesnikinja (Chicago, 30. XII. 1946). Jedna od ključnih osobnosti u nastanku i afirmaciji američkog i svjetskog punka i novoga vala.

Rođena u siromašnoj obitelji, nakon formativnih godina provedenih u New Jerseyu preselila se 1967. u New York. Ondje je s fotografom Robertom Mapplethorpeom razvila intenzivan osobni i umjetnički odnos, dokumenitran u autobiografiji Tek djeca (Just Kids, 2010), za koju je iste godine dobila Nacionalnu književnu nagradu u kategoriji publicistike.

U New Yorku se pridružuje umjetničkoj underground-sceni, te početkom 1970-ih počinje pisati poeziju, obuhvaćenu zbirkama Sedmo nebo (Seventh Heaven) i Ranojutarnji san (Early Morning Dream, obje 1972), te Witt (1973). Objavljivala je i rock-kritike u časopisima Rolling Stone i Creem. U tom razdoblju njezine sklonosti obuhvaćale su i kazalište. Sa Samom Shepardom sudjelovala je u stvaranju drame Kaubojska usta (Cowboy Mouth, 1971).

Ishodišta su profesionalne glazbene karijere Patti Smith poetski recitali koje je 1971. u pratnji gitarista Lennyja Kayea održavala u crkvi sv. Marka na Manhattanu. Na formiranje njezinih estetskih načela utjecali su radovi Boba Dylana, Jima Morrisona, Briana Jonesa, Jimija Hendrixa i Grace Slick, kao i svjetska literatura, slikarstvo te filmska umjetnost: Iluminacije Arthura Rimbauda, beat-pjesništvo, dokumentarac One Plus One (1968) Jean-Luca Godarda, opusi Jeana Geneta, Williama Blakea, i dr.

Tumačeći svoju kreativnu viziju kao »troakordni rock stopljen sa snagom riječi«, na prva četiri albuma (pretežno snimljena s postavom Patti Smith Group) obogatila je poetski vokabular rock-glazbe i rubnih područja. Njezin najutjecajniji album Horses (1975) snimljen je u sirovoj produkciji Johna Calea (suosnivača proto-punk sastava The Velvet Underground), koji je energiju javnih istupa Patti Smith pomogao artikulirati u studijskome okružju.

Ravnoteža između komercijalnih aspiracija i težnje za održavanjem umjetničkog integriteta postignuta je na trećem studijskom albumu Easter (1978), koji je sadržavao komercijalno uspješnu skladbu »Because the Night«, napisanu s Bruceom Springsteenom. Nakon razmjerno radiofoničnog albuma Wave (1979) napušta New York i živi povučeno sa suprugom Fredom »Sonicom« Smithom, bivšim gitaristom utjecajnoga detroitskog proto-punk sastava MC5. Povratnički album Dream of Life (1988) slabije je primljen unatoč razmjerno uspješnom singlu »People Have the Power«.

Mnogo konzistentnijim ostvarenjem Gone Again (1996) započinje novo razdoblje u karijeri, koje je obilježeno studijskim albumima Peace and Noise (1997), Gung Ho (2000), Trampin’ (2004) i dr. Sintetizirajući društveno angažirane skladbe i duboko intimne preokupacije, te u glazbenom polju ujedinjujući elemente tradicionalnog rock-iskaza s energijom punka, Smith se smatra jednom od najvažnijih glazbenica u povijesti popularne glazbe. U njezinu se opusu odražava nekonvencionalno naličje diskografske industrije, ali i društvo u kojem se formirala i etablirala.

Pjesničko stvaralaštvo sažeto joj je u zbirci Sabrane pjesme Patti Smith, 1975–2006: stihovi, razmišljanja i bilješke za budućnost (Patti Smith Complete, 1975–2006: Lyrics, Reflections & Notes for the Future, 2006). Godine 2007. uvedena je u Kuću slavnih rock and rolla (Rock and Roll Hall of Fame), a album Horses pohranjen je u američku Kongresnu knjižnicu kao snimka iznimnoga »kulturnog, povijesnog i estetskog značaja«. O njezinu životu i radu Stephen Sebring snimio je 2008. dokumentarni film Patti Smith: san o životu (Patti Smith: Dream of Life). Godine 2015. objavila je drugu autobiografsku knjigu, Vlak M (M Train), atipično, poetizirano memoarsko štivo prožeto refleksijama na recentnije životno razdoblje.

Citiranje:
Smith, Patti. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70532>.