STRUKE:

COVID-19 bolest

COVID-19 bolest, akutna virusna bolest uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2. Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem. U težim slučajevima može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka, a u određenom postotku dolazi do smrtonosnog ishoda. Uzročnik bolesti COVID-19 potaknuo je u prosincu 2019. iznimno zanimanje svih relevantnih svjetskih javnozdravstvenih organizacija, kada su se u oboljelih u gradu Wuhanu u Kini razvili simptomi povišene temperature, kašlja i otežanoga disanja, s pojavom infiltrata na plućima (→ infiltracija). Prve zaražene osobe epidemiološki se povezuju s boravkom na wuhanskoj veleprodajnoj tržnici morskih i drugih živih životinja, pa se pretpostavlja da je najprije došlo do prijenosa virusa iz nepoznate životinje domaćina na čovjeka, nakon čega se nastavilo njegovo daljnje širenje s čovjeka na čovjeka. Bolest se početkom 2020. proširila i izvan Kine, danas je zahvatila sve kontinente, a u zahvaćenim područjima provode se zdravstvene mjere prevencije i praćenja bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020. proglasila je pandemiju bolesti COVID-19. Broj oboljelih i umrlih mijenja se iz dana u dan; početkom studenoga 2020. oboljelih je oko 48 000 000, a umrlih više od 1 220 000. Prema istraživanju objavljenom u siječnju 2020. u časopisu The New England Medical Journal, svaka osoba koja se razboli od koronavirusa u prosjeku će zaraziti 2,2 osobe, što je viša stopa zaraze nego u gripe (1,3), niža nego u nekih zaraznih bolesti, npr. ospica (više od 12), a usporediva sa SARS-om (3).

Budući da je pandemija bolesti COVID-19 u tijeku, nema dovoljno podataka za preciznu procjenu stope smrtnosti, jer se ona mijenja stalnim povećanjem broja zaraženih. Osim toga, u ranoj fazi pandemije u mnogim su zemljama bili prepoznati samo teži slučajevi zaraze virusom SARS-CoV-2 (u broj oboljelih nisu se ubrajali blaži ili asimptomatski slučajevi), što pridonosi prividnom povećanju stope smrtnosti. Prema posljednjim procjenama, stopa smrtnosti u Wuhanu iznosila je oko 5%, a u cijeloj Kini 2,3%. Prosječna stopa smrtnosti od približno 2% predviđa se i za ostale razvijene zemlje. U demografskome kontekstu, stopa smrtnosti u Kini za osobe u četrdesetim godinama života iznosila je 0,4%, u pedesetima 1,3%, u šezdesetima 3,6% te u sedamdesetima 8%; više od 75% umrlih bolovalo je od drugih bolesti (npr. bolesti srca i krvožilnoga sustava, dijabetesa, raka). Spoznaje o spektru kliničke slike oboljelih od bolesti COVID-19 ograničene su, nema cjepiva, a liječenje je simptomatsko jer nema dokazano učinkovitih terapija. Početkom srpnja 2020. Europska komisija je uvjetno odobrila stavljanje na tržište lijeka Veklury irske tvrtke Gilead Sciences Ireland UC, koji je postao prvi lijek za COVID-19 odobren na području Europske unije. Djelatna je tvar toga lijeka remdesivir, virusni inhibitor RNA-polimeraze (→ polimeraze), koji ometa proizvodnju virusne RNA sprečavajući tako razmnožavanje virusa unutar stanica. Namijenjen je liječenju bolesti u odraslih i adolescenata starijih od 12 godina s pneumonijom čije liječenje zahtijeva primjenu dodatnoga kisika. Trenutačno se kliničkim studijama ocjenjuju sigurnost primjene i učinkovitost lijekova odobrenih za liječenje drugih bolesti, ili lijekova u fazi ispitivanja. To su: lopinavir i ritonavir (HIV-bolest), klorokin i hidroksiklorokin (malarija i neke autoimune bolesti, npr. reumatoidni artritis), interferoni za sistemsku primjenu, osobito interferon β (multipla skleroza). Istražuje se i primjena monoklonskih protutijela s djelovanjem na imunološki sustav te transfuzija plazme pacijenata koji su preboljeli bolest COVID-19, a koja sadržava protutijela na virusne antigene. Dva cjepiva ušla su u prvu fazu kliničkih ispitivanja, koja se prvotno provode na zdravim ljudima. Teško je predvidjeti vremenski okvir potreban za razvoj lijekova i cjepiva protiv bolesti COVID-19. Prema trenutačno dostupnim podatcima i dosadašnjem iskustvu u razvoju cjepiva, Europska agencija za lijekove procjenjuje da će za odobrenje cjepiva te za proizvodnju količina koje bi zadovoljile potrebe svih država članica Europske unije biti potrebna najmanje jedna godina.

Citiranje:
COVID-19 bolest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70912>.