STRUKE:

COVID-19 bolest

COVID-19 bolest, akutna virusna bolest uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2. Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem. U težim slučajevima može se razviti upala pluća s otežanim disanjem i nedostatkom zraka, a u određenom postotku dolazi do smrtonosnog ishoda. Uzročnik bolesti COVID-19 potaknuo je u prosincu 2019. iznimno zanimanje svih relevantnih svjetskih javnozdravstvenih organizacija, kada su se u oboljelih u gradu Wuhanu u Kini razvili simptomi povišene temperature, kašlja i otežanoga disanja, s pojavom infiltrata na plućima (→ infiltracija). Prve zaražene osobe epidemiološki se povezuju s boravkom na wuhanskoj veleprodajnoj tržnici morskih i drugih živih životinja, pa se pretpostavlja da je najprije došlo do prijenosa virusa iz nepoznate životinje domaćina na čovjeka, nakon čega se nastavilo njegovo daljnje širenje s čovjeka na čovjeka. Bolest se početkom 2020. proširila i izvan Kine, zahvatila je sve kontinente, a u zahvaćenim područjima provode se zdravstvene mjere prevencije i praćenja bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija u ožujku 2020. proglasila je pandemiju bolesti COVID-19. Broj oboljelih i umrlih mijenja se iz dana u dan. Potkraj ožujka 2022. u svijetu je zabilježeno oko 472 800 000 oboljelih te oko 6 100 000 umrlih; u Hrvatskoj je ukupno oko 1 080 000 oboljelih, a umrlih oko 15 500. Prema istraživanju objavljenom u siječnju 2020. u časopisu The New England Medical Journal, svaka osoba koja se razboli od koronavirusa u prosjeku će zaraziti 2,2 osobe, što je viša stopa zaraze nego u gripe (1,3), niža nego u nekih zaraznih bolesti, npr. ospica (više od 12), a usporediva sa SARS-om (3). Budući da je pandemija bolesti COVID-19 u tijeku, nema dovoljno podataka za preciznu procjenu stope smrtnosti, koja se dobiva uspoređivanjem broja smrtnih slučajeva s brojem zaraženih osoba (taj je broj nepoznat, jer u njega nisu ubrojeni asimptomatski ili nezabilježeni slučajevi). Osim toga, u ranoj fazi pandemije u mnogim su zemljama bili prepoznati samo teži slučajevi zaraze virusom SARS-CoV-2 (u broj oboljelih nisu se ubrajali blaži ili asimptomatski slučajevi), što pridonosi prividnom povećanju stope smrtnosti.

Liječenje

Tijekom 2020. i 2021. kliničkim se studijama ocjenjivala sigurnost primjene i učinkovitost lijekova odobrenih za liječenje drugih bolesti, ili lijekova u fazi ispitivanja. To su: lopinavir i ritonavir (HIV-bolest), klorokin i hidroksiklorokin (malarija i neke autoimune bolesti, npr. reumatoidni artritis), interferoni za sistemsku primjenu, osobito interferon β (multipla skleroza). Istraživala se i primjena monoklonskih protutijela s djelovanjem na imunološki sustav te transfuzija plazme pacijenata koji su preboljeli bolest COVID-19, a koja sadržava protutijela na virusne antigene. Početkom srpnja 2020. Europska komisija je uvjetno odobrila stavljanje na tržište lijeka Veklury irske tvrtke Gilead Sciences Ireland UC, koji je postao prvi lijek za COVID-19 odobren na području Europske unije. Lijek se primjenjuje intravenskom infuzijom. Djelatna je tvar toga lijeka remdesivir, virusni inhibitor RNA-polimeraze (→ polimeraze), koji ometa proizvodnju virusne RNA sprečavajući tako umnožavanje virusa unutar stanica. U studenome 2021. Europska agencija za lijekove (EMA) dala je preporuku za primjenu antivirusnoga lijeka Lagevrio (proizvođača Merck Sharp & Dohme, u suradnji s tvrtkom Ridgeback Biotherapeutics). Lijek se može primjenjivati peroralno (kroz usta), a također sadržava inhibitor virusne RNA-polimeraze. Potkraj 2021. EMA je preporučila davanje odobrenja lijekovima Regkirona (proizvođača Celltrion Healthcare), Ronapreve (proizvođača Roche) i Xevudy (proizvođača GlaxoSmithKline, u suradnji s tvrtkom Vir Biotechnology), koji sadržavaju monoklonska protutijela. Monoklonsko protutijelo je protein dizajniran za vezanje na određeni antigen, u ovom slučaju na protein šiljka virusa SARS-CoV-2, čime se smanjuje sposobnost virusa da uđe u stanice organizma. Valja napomenuti da se lijek Ronapreve, osim za liječenje, može rabiti i za prevenciju bolesti COVID-19. U prosincu 2021. EMA je preporučila davanje odobrenja za primjenu lijeka Paxlovid (proizvođača Pfizer), za koji se očekuje da će smanjiti potrebu hospitalizacije osoba oboljelih od bolesti COVID-19. Riječ je o antivirusnome lijeku koji se primjenjuje peroralno (kroz usta). Djelatna mu je tvar nirmatrelvir, koja smanjuje sposobnost umnožavanja virusa SARS-CoV-2 inhibicijom aktivnosti proteaze SARS-CoV-2-3CL (potrebne za procesiranje velikoga prekursorskog proteina od kojega nastaju virusni proteini). Paxlovid također sadržava nisku dozu ritonavira, inhibitora enzimskoga sustava citokroma P450, koji usporava razgradnju nirmatrelvira, omogućujući mu tako da se dulje zadrži u tijelu. Nadalje, preporučeno je proširenje indikacija trenutačno odobrenih lijekova u EU-u za liječenje imunosnih bolesti, Kineret (anakinra) (proizvođača Swedish Orphan Biovitrum) i RoActemra (proizvođača Roche), za primjenu u liječenju bolesti COVID-19. Smatra se da ta dva lijeka pomažu u smanjenju upale koja je u vezi s bolesti COVID-19, odnosno u smanjenju oštećenja donjih dišnih puteva, sprječavajući tako razvoj teškoga respiratornog zatajenja.

Cjepivo

Utrka za razvoj cjepiva protiv koronavirusa SARS-CoV-2 bez presedana je u povijesti medicine. Naime, razvoj cjepiva u pravilu je vrlo složen postupak koji traje približno deset godina, ali u borbi protiv bolesti COVID-19 cjepivo se nastojalo dovršiti u roku 12 do 18 mjeseci. Neke farmaceutske tvrtke rabe nov pristup razvoju cjepiva koji, umjesto oslabljenoga ili mrtvoga virusa, ili njegovih izlučevina (antigena), sadržava gensku informaciju za sintezu jednoga virusnoga proteina. Budući da virus SARS-CoV-2 ulazi u stanice s pomoću proteina na svojoj površini, tzv. proteina šiljka (engl. spike protein, S-protein), većina cjepiva sadržava upravo protein šiljka kao antigen, odnosno nukleinsku kiselinu koja nosi informaciju za taj protein. Cjepiva protiv virusa SARS-CoV-2 mogu se podijeliti u četiri skupine. Prva skupina cjepiva sadržava umrtvljen, odnosno inaktiviran virus SARS-CoV-2, koji ne može izazvati bolest (cjepiva kineskoga proizvođača Sinovac te francuskoga proizvođača Valneva). Druga su skupina proteinska cjepiva u kojima je sadržan sintetizirani i pročišćeni protein šiljka koronavirusa (cjepiva proizvođača Novavax te proizvođača Sanofi i GlaxoSmithKline). Treća su skupina tzv. vektorska cjepiva (cjepiva proizvođača AstraZeneca i Oxfordskoga sveučilišta, proizvođača Johnson & Johnson / Janssen te cjepivo ruskoga Nacionalnog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleya); u bezopasni adenovirus (primjerice serotipovi 5 ili 26, ljudski ili iz čimpanze) ugradi se gen za protein šiljka koronavirusa i takav je virusni vektor sadržan u cjepivu. Četvrtu skupinu čine cjepiva utemeljena na nukleinskim kiselinama, DNA ili mRNA (nukleinske kiseline). Cijepljenje s pomoću mRNA razmjerno je nov pristup te donedavno nije bilo odobreno ni jedno takvo cjepivo; molekula mRNA ugrađena je u lipidne nanočestice kako bi mogla ući u stanice organizma, a sadržava gensku informaciju za sintezu proteina šiljka koronavirusa, koji se počinje stvarati u stanicama nakon primjene cjepiva (cjepiva proizvođača Pfizer i BioNTech te proizvođača Moderna).

Nakon što je EMA pozitivno ocijenila njihovu sigurnost i učinkovitost, u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, trenutačno su uvjetno odobrena cjepiva Comirnaty, Spikevax, Vaxzevria, COVID-19 Vaccine Janssen i Nuvaxovid, a ocjenjuje se i nekoliko drugih cjepiva.

Cjepiva protiv bolesti COVID-19 u EU-u


Proizvođač Naziv cjepiva Vrsta cjepiva
Pfizer i BioNTech Comirnaty mRNA odobreno
Moderna Spikevax mRNA odobreno
AstraZeneca i Oxfordsko sveučilište Vaxzevria adenovirus odobreno
Johnson & Johnson / Janssen COVID-19 Vaccine Janssen adenovirus odobreno
Novavax Nuvaxovid protein odobreno
Sanofi Pasteur Vidprevtyn protein odobravanje u tijeku
Valneva VLA2001 inaktivirani virus SARS-CoV-2 odobravanje u tijeku
Sinovac Vero Cell inaktivirani virus SARS-CoV-2 odobravanje u tijeku
Nacionalni centar za epidemiologiju i mikrobiologiju Gamaleya Sputnik V (Gam-COVID-Vac) adenovirus odobravanje u tijeku

Cjepiva protiv koronavirusa izazivaju snažan imunosni odgovor – humoralni (stvaranjem protutijela) i stanični (stvaranjem citotoksičnih limfocita T koji ubijaju stanice zaražene virusom). Protutijela i limfociti T zajednički djeluju na zaštitu organizma od bolesti COVID-19, sprječavajući ulazak virusa SARS-CoV-2 u stanice i uništavajući zaražene stanice. Pri unosu cjepiva u organizam imunološki sustav prepoznaje strani protein te proizvodi protutijela i limfocite T kao prirodnu obranu organizma protiv toga proteina. Ako cijepljena osoba dođe u kontakt s virusom SARS-CoV-2, njezin imunološki sustav prepoznat će virus (tj. njegov protein) i slijedit će imunološka reakcija. Nisu još dostupni konačni podatci o učinkovitosti navedenih cjepiva, nuspojavama te o tome koliko će trajati zaštitna imunost. Velika Britanija prva je zemlja u svijetu u kojoj se započelo s cijepljenjem protiv SARS-CoV-2 virusa početkom prosinca 2020. Članice EU-a, pa tako i Hrvatska, s cijepljenjem su započele 27. prosinca 2020.

Od listopada 2021. EMA i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti podupiru primjenu dodatne te docjepne (engl. booster) doze nakon primarnoga (inicijalnog) cijepljenja. Dodatna doza daje se najmanje osam tjedana nakon primarnoga cijepljenja, a namijenjena je određenim kategorijama imunokompromitiranih osoba za koje se može pretpostaviti da nakon primjene dviju doza cjepiva Comirnaty, Spikevax ili Vaxzevria (odnosno jedne doze cjepiva COVID-19 Vaccine Janssen) nisu razvile potpuni ili zadovoljavajući imunološki odgovor. Za razliku od dodatne doze, docjepna doza primjenjuje se s većim vremenskim odmakom u odnosu na primarnu seriju cijepljenja (uglavnom tri do šest mjeseci), kako bi se produžila duljina trajanja zaštite stečene primarnim cijepljenjem. Prihvatljivo je kombiniranje ili miješanje cjepiva (engl. mix-and-match) protiv bolesti COVID-19 (heterologno cijepljenje). Može se primijeniti u sklopu primarnoga cijepljenja davanjem različitih cjepiva u prvoj i drugoj dozi (heterologno primarno cijepljenje) ili davanjem različita cjepiva u docjepnoj dozi (heterologno docjepljivanje). (→ cijepljenje)

Citiranje:
COVID-19 bolest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70912>.