August II. Jaki (poljski August II Mocny [ạu'gust mɔ'cnɨ], litavski Augustas II Striprusis), poljski kralj i litavski veliki knez (Dresden, 12. V. 1670 – Varšava, 1. II. 1733). Iz saske dinastije Wettin, izborni knez Saske od 1694. pod imenom Fridrik (Friedrich) August I. Prešavši na katoličanstvo, izabran je, nakon smrti Ivana III. Sobjeskoga, uz habsburšku i rusku potporu za vladara poljsko-litavske unije 1697., nastavivši u ime Svete Lige rat protiv Osmanlija koje je pobijedio u bitki kraj mjesta Pidhajci (poljski Podhajce) u današnjoj zapadnoj Ukrajini 1698. te je potom dobio Podolje mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. Uvukavši 1700. zemlju, radi dobivanja Livonije pod sasku vlast, u Sjeverni rat na ruskoj strani a unatoč otporu poljskog i litavskog plemstva, doživio je težak poraz kraj Rige 1701., nakon čega su švedske snage prodrle do Varšave i Krakova, osvojivši oba grada 1702. te Toruń 1703., što mu je oslabilo vlast. Uz potporu švedskoga kralja Karla XII. plemstvo okupljeno u Varšavsku konfederaciju izabralo je 1704. za protukralja Stanislava Leszczyńskoga, dočim je Konfederacija u Sandomierzu uz rusku potporu podupirala Augusta II. August je vojno poražen u bitkama kraj Varšave u ljeto 1705. i Wschowe u veljači 1706., a nakon ruskog poraza kraj Grodna u siječnju 1706. i švedske okupacije Saske abdicirao je 13. X. 1706. Međutim, nakon prekretničke ruske pobjede nad Švedskom u bitki kraj Poltave 1709. vratio se 8. VII. iste godine na poljsko-litavsko prijestolje. Nastojao je zavesti apsolutističku vladavinu, ali nije uspio učvrstiti vlast; nakon otpora šljahte (okupljene u Tarnogródsku konfederaciju 1715–16) i odlukama tzv. Nijemog Sejma 1717., održanoga pod ruskim utjecajem, drastično su smanjeni saska prisutnost u Poljskoj i Litvi (veza poljsko-litavske realne unije sa Saskom imala je obilježje personalne unije) te broj stalne vojske, a zemlja je prepuštena rastu ruskog utjecaja. Usmjeren na zavičajnu Sasku, August je u Dresdenu izgradio niz raskošnih građevina (među najpoznatijima je dvorac Zwinger), a 1710. u Meissenu osnovao prvu tvornicu porculana u Europi. Pridjevke Jaki, Snažni i »saski Herkul« dobio je zbog velike tjelesne snage (koju je pokazivao trganjem potkova), a navodno je bio otac oko 370 djece. Nakon njegove smrti poveo se, premda je Stanislav Leszczyński izabran za kralja 1733., Rat za poljsku baštinu 1733–35. u kojem, je temeljem Bečkoga sporazuma (1738), na vlast u Poljskoj i Litvi došao Augustov jedini zakoniti potomak, saski knez August III.
