Arad (rumunjski izgovor [ara'd]), glavni grad istoimenog okruga u zapadnoj Rumunjskoj; 145 078 st. (2021), od čega 77,4% Rumunji, a 7,0% Mađari. Leži na rijeci Mureş, u blizini rumunjsko-mađarske granice, oko 50 km sjeveroistočno od Temišvara. Regionalno je gospodarsko (trgovina; industrija vagona, lokomotiva, tramvaja, alatnih strojeva, automobilskih dijelova, pokućstva, tekstila, prehrambenih proizvoda) i kulturno središte; dva sveučilišta (Aurel Vlaicu i Vasile Goldiș, osnovani 1990), kazalište, filharmonija, muzeji (umjetnički, arheološko-povijesni i prirodoslovni), knjižnica. Utvrda s bastionima iz XVIII. st. u obliku šesterokrake zvijezde, okružena meandrom Mureşa. Potkraj XIX. i početkom XX. st. podignute su monumentalne palače i javne zgrade (gradska vijećnica, palače Cenad, Bohuș, Nacionalna banka i dr.), mnoge u secesijskom stilu. Međunarodna zračna luka.
Arad se u ispravama prvi put spominje 1135. Bio je sjedište srednjovjekovne Aradske (Velikovaradinske) biskupije, a 1552. došao je pod osmansku vlast. Od početka XVI. do prve polovice XVIII. st. sjedište Srpske aradske episkopije. Habsburške postrojbe osvojile su ga 1687., a 1699. i formalno je došao pod Habsburšku Monarhiju te je do 1741. ondje bilo zapovjedništvo Potisko-pomoriške krajine. Za Revolucije 1848–49. Arad je bio sjedište privremene mađarske revolucionarne vlade. Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. postao je ugarsko županijsko središte (1910. Mađari su činili 73% stanovništva), a nakon I. svjetskog rata Trianonskim mirovnim ugovorom (4. VI. 1920) pripao je Rumunjskoj.
