struka(e): geografija, opća

Beringov prolaz, morski prolaz između Azije (Čukotski poluotok) i Sjeverne Amerike (poluotok Aljaska); spaja Arktički ocean (Čukotsko more) s Tihim oceanom (Beringovo more). Širok 86 km na najužem dijelu, prosječne dubine 30 do 50 m. Unutar prolaza su Diomedovi otoci posred kojih prolazi datumska granica i državna granica između Rusije i SAD-a. Od listopada do kolovoza Beringov je prolaz pokriven plovnim ledom. Otkrio ga je i prvi njime prošao Semjon Ivanovič Dežnjev (1648), a zatim Vitus Jonassen Bering (1728). Gospodarska važnost Beringova prolaza porasla je otvaranjem Sjevernoga morskog puta (1935). Tijekom posljednjega ledenog doba u pleistocenu, razina mora bila je do 100 m niža od današnje te je postojala kopnena veza između Azije i Sjeverne Amerike koja je omogućila migracije biljaka, životinja i ljudi.

Citiranje:

Beringov prolaz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 11.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/beringov-prolaz>.