Bose-Einsteinova statistika [bo'se ại'nštain~] (po Satyendri Nathu Boseu koji ju je postavio za fotone 1924. i Albertu Einsteinu koji ju je proširio na atome 1925), kvantna statistika što se primjenjuje na bozone, čestice kojima je spin cjelobrojni višekratnik reducirane Planckove konstante. Raspodjela čestica cjelobrojnoga spina po energijskim stanjima opisuje se matematičkom formulom,
ni = 1/e(Ei−μ)/kT − 1 ,
gdje je Ei energija stanja, μ kemijski potencijal (energija potrebna da se sustavu pridruži dodatna čestica), k Boltzmannova konstanta i T termodinamička temperatura. Ispod neke kritične temperature gotovo sve čestice cjelobrojnoga spina zauzimaju jedno (najniže) energijsko stanje (→ bose-einsteinova kondenzacija), na višim temperaturama čestice gotovo ravnomjerno zaposjedaju sva energetska stanja, da bi na temperaturi od oko 300 K raspodjela poprimila oblik krivulje Boltzmannove raspodjele.
