struka(e): |

Čađavica, naselje i općinsko središte u slavonskom dijelu Podravine, 15 km sjeveroistočno od Slatine; 569 st. (2021). Leži u nizini uz Dravu, na 105 m visine, uz cestu Slatina–Donji Miholjac. Stanovnici se bave poljoprivredom, osobito uzgojem kukuruza, pšenice, šećerne repe, uljarica, duhana, povrća, voća, svinja, goveda i konja. U naselju je silos za žitarice i barokizirana gotička župna crkva sv. Petra apostola sa zvonikom iz 1778. – U blizini sela otkopan je srebrni nalaz (naušnice sa zvjezdolikim privjeskom, ogrlica, narukvice, ukrasne okovne pločice, pređica, jezičci remenja) martinovske kulture (Martinovka u Ukrajini) iz VI–VII. st., koji s nalazima iz Biskupije kraj Knina čini najstarije nalaze slavenske kulture u Hrvatskoj. – Od XIV. st. javlja se u vrelima kao Zagocha. Crkva sv. Martina spomenuta je već u prvoj polovici toga stoljeća, a poslije je posvećena sv. Petru. U XV. st. ondje se spominju posjedi obitelji Bakonyai. Od prve polovice XVI. do kraja XVII. st. pod osmanskom vlašću. Od 1684. samostalna župa; 1852. proglašena trgovištem. U siječnju 1945. na području mjesta vođeni su žestoki sukobi između jedinica Jugoslavenske armije te njemačkih i snaga NDH.

Citiranje:

Čađavica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 3.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cadjavica>.