struka(e): geografija, opća | arheologija

Cernavodă [černavo'də], grad i luka na desnoj obali rukavca Dunava, jugoistočna Rumunjska (okrug Constanța); 15 088 st. (2021). Leži u sjevernom dijelu povijesne pokrajine Dobrudže. Zbog položaja na važnom prometnom pravcu koji povezuje Bukurešt i ostale dijelove Rumunjske s Crnim morem, izgrađen je 1890–95. željeznički most kralja Karla I. (danas Anghel Saligny), u to doba među najduljima u svijetu (4088 m s vijaduktima), a 1987. zamijenio ga je usporedno s njim izgrađen novi željezničko-cestovni most; mostovi spajaju obale Dunava i okolno zemljište, koje je za visoka vodostaja poplavljeno. Plovnim kanalom od 1984. povezan je s Crnim morem (luka Constanţa). Metalna industrija i proizvodnja cementa. Kraj Cernavode je od 1996. u pogonu prva rumunjska nuklearna elektrana (drugi reaktor pušten u pogon 2007). U okolici se nalaze mnogi vinogradi (osobito je raširena sorta chardonnay) i vinarije.

Na području grada nekoliko je prapovijesnih arheoloških nalazišta. Na lokalitetu Columbia D otkrivena je neolitička nekropola s približno 400 kosturnih grobova. Pokojnicima su priložene keramičke posude karakteristične za kulturu Hamangia, nakit od mramora i spondilusa te kipići od keramike i mramora. Nekoliko stotina metara južnije nalazi se tel eneolitičke kulture Gumelniţa, dok su na položaju Dealul Sofia otkriveni arheološki nalazi na osnovi kojih je definirana eneolitička kultura Cernavodă.

Citiranje:

Cernavodă. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 27.6.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cernavoda>.