struka(e): fizika

čvrsta tvar (krutina), tvar u čvrstom agregatnom stanju. Čine ju čestice međusobno tako povezane da se opiru promjeni oblika i volumena (→ deformacija). Sve tvari u određenim uvjetima (na određenoj temperaturi i pod određenim tlakom) mogu prijeći u čvrsto agregatno stanje. Prema vrsti veza među česticama, čvrste tvari mogu imati ionsku, atomsku, molekularnu i metalnu strukturu (→ kemijske veze). Prema rasporedu čestica od kojih su građene, čvrste tvari mogu biti kristalne i amorfne.

Kristalne tvari periodične su građe, tj. u bilo kojem dijelu ili u bilo kojem pravcu čine ih pravilno raspoređene strukturne jedinice. Prelaze u tekućine na određenoj temperaturi. (→ kristali; talište)

Amorfne tvari imaju neuređen razmještaj čestica i po tome nalikuju tekućinama. S povišenjem temperature neuređenost se razmještaja povećava pa se postupno smekšavaju i tale. Proučavanjem čvrste tvari bavi se fizika čvrstog stanja.

Citiranje:

čvrsta tvar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.5.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cvrsta-tvar>.