deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje).
1. Promjena oblika, odnosno sadržaja materijalne ili duhovne prirode zbog vanjskih ili unutarnjih uzroka.
2. U fizici, promjena oblika tijela (rastezanje, sabijanje, svijanje, smicanje, sukanje itd.) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila. Može biti elastična, kada se nakon prestanka djelovanja sile tijelo vraća u prvobitni oblik, i neelastična (plastična), kada deformirani oblik ostaje i nakon prestanka djelovanja sile.
Duljinska elastična deformacija (znak ε) fizikalna je veličina koja opisuje relativnu promjenu duljine izduljenoga elastičnog tijela: ε = ΔL/L0, gdje je ΔL promjena duljine nakon djelovanja sile, a L0 početna duljina. Može se opisati Hookeovim zakonom. Mjerna je jedinica duljinske elastične deformacije broj jedan.
Volumna elastična deformacija (znak θ) fizikalna je veličina koja opisuje relativnu promjena volumena elastičnog tijela: θ = ΔV/V0, gdje je ΔV promjena volumena nakon djelovanja sile, a V0 početni volumen. Mjerna je jedinica volumne elastične deformacije broj jedan.
Tenzor deformacije prikazuje kako se tijelo izdužuje, skraćuje ili uvija pod djelovanjem sila:
\[\displaystyle \pmb{\varepsilon}=\left[\matrix { {\varepsilon_{xx}}&\varepsilon_{xy}&\varepsilon_{xz}\cr\varepsilon_{yx}&\varepsilon_{yy}&\varepsilon_{yz}\cr\varepsilon_{zx}&\varepsilon_{zy}&\varepsilon_{zz}}\right],\;\]
gdje su εxx, εyy i εzz okomite, a εxy, εxz, εyx, εyz, εzx i εzy tangencijske deformacije. U svakoj točki tijela može se pojaviti drukčiji tenzor. Male promjene geometrijskoga oblika tijela opisuje Cauchyjev tenzor deformacije:
\(\varepsilon_{ij}=\cfrac12\left(\cfrac{\partial u_i}{\partial x_j}+\cfrac{\partial u_j}{\partial x_i}\right),\;\) gdje je u(x) pomak čestica: u(x) = x' > – x.
3. U medicini, izobličenje, promjena oblika bilo kojega dijela tijela koji je prije toga bio pravilno oblikovan. Uzroci su različiti: upale, ozljede, tumori. Izobličenje nastalo poremetnjom embrionalnog razvoja zove se nakaznost.
