struka(e): geografija, hrvatska

Dinara, u užem smislu planina istočno od Knina te sjeverno i istočno od Perućkoga jezera, a u širem smislu 84 km dug planinski masiv na granici Dalmacije (Hrvatska) i Bosne (BiH) koji, osim Dinare nad Kninom, obuhvaća planine Ilicu na sjeveru, Troglav u središnjem dijelu i Kamešnicu na jugu. Taj masiv se prostire između Grahovskoga i Livanjskoga polja na sjeveroistoku, doline rijeke Cetine na jugozapadu, doline Butišnice i Graba na sjeverozapadu, dok se prema jugoistoku snižava između Sinjskoga polja i Buškoga blata. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok i taj se smjer naziva dinarskim, a po Dinari su dobili ime i planinski sustav Dinarsko gorje, koji se pruža od Julijskih Alpa u Sloveniji do Šarsko-pindskoga gorja u Makedoniji, te geotektonsko područje Dinaridi. Niz vrhova izdiže se iznad 1000 do 1400 m visoke krške zaravni. Najviši je Veliki Troglav (Troglav, 1913 m) u BiH, dok je u Hrvatskoj najviši vrh Dinara (lokalno Sinjal; 1831 m). Planina (u širem smislu) ima asimetričan izgled: sjeveroistočna je padina strma, dok se jugozapadna strana stepeničasto spušta. U građi pretežu kredni vapnenci i dolomiti. Dinara je mlađega geološkog postanka; nabrana je sredinom tercijara, u paleogenu (alpsko nabiranje), ali je potkraj pliocena i na početku kvartara bilo i mlađih pokreta (izdizanje). Za pleistocenske su glacijacije na sjeveroistočnoj strani Troglava bili ledenjaci, koji su ostavili jasne tragove. Dinara je tipično područje dubokoga krša s razvijenim krškim oblicima, oskudicom vode i siromašnom vegetacijom. Najviši predjeli imaju borealnu klimu. Zbog vapnenačke građe, na cijeloj planini nema vodenih tokova ni znatnijih vrela. U biljnom pokrovu sjeveroistočne strane prevladava miješana šuma (bukva s jelom i nešto smreke). Na jugozapadnim padinama raširen je krški kamenjar s rijetkim oazama kserofitne šume i šikare. U manjim krškim udolinama uspijevaju krumpir i žitarice. Planinski pašnjaci pogodni za ovčarstvo nalaze se na zaobljenim vrhovima i planinskim prijevojima između njih. Zbog očuvanosti izvornih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti te cjelokupne raznolikosti prirodnih i poluprirodnih staništa Dinara je 2021. zaštićena kao park prirode. Sjevernom Dinarom prolazi poprečna cesta Knin–Bosansko Grahovo, a južnom preko prijevoja Vagnja (1173 m; BiH) stara cesta Sinj–Livno. Naseljenost je slaba i uglavnom okupljena uz ceste u podnožju Dinare. Dinara je prirodna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, no na vršnim dijelovima nema izraženih oštro odsječenih grebena pa državna granica prati granice nekadašnjih pašnjaka.

Citiranje:

Dinara. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dinara>.