godina.
1. Vrijeme potrebno da Zemlja obiđe oko Sunca. Najduža prirodna jedinica za tijek vremena. Prema referentnoj točki u odnosu na koju se određuje puni obilazak Zemlje oko Sunca definirano je nekoliko godina ponešto različite duljine trajanja: zvjezdana ili siderička godina (365 d 6 h 9 min 9,76s = 365,256363 d) je vrijeme obilaska Zemlje oko Sunca s obzirom na sustav dalekih zvijezda; tropska ili Sunčeva godina (365 d 5 h 48 min 46 s = 365,24219 d) je vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka Sunca proljetnom točkom; anomalistička godina (365 d 6 h 13 min 52,6 s = 365,259636 d) je vrijeme potrebno da Zemlja ponovno prođe kroz istu točku na svojoj putanji, tj. kroz perihel; eklipsna ili drakonistička godina (346 d 14 h 52 min 54 s = 346,620075 d) je vrijeme između dvaju uzastopnih prolazaka Sunca istim uzlaznim čvorom Mjesečeve putanje. Besselova godina iznosi približno 365,2422 srednjih sunčevih dana, počinje kada Sunce, oko 1. siječnja, postigne nebesku duljinu od 280°. Zvjezdana godina važna je u mehanici gibanja planeta, dok je tropska godina razdoblje u kojem se godišnja doba izmijene i zato je važna za svakodnevni život; njihova razlika uzrokovana je precesijom Zemlje. Promjena duljine anomalističke godine uzrokovana je zakretanjem linije apsida.
2. Kalendarska godina (Gregorijanskoga kalendara), traje 365 (obična godina) ili 366 dana (prijestupna godina).
3. Vrijeme revolucije bilo kojega planeta oko Sunca naziva se godinom planeta.
