kambij (srednjovj. lat. cambium), embrionalno ili tvorno tkivo (→ meristemi) koje se razvija u obliku šupljeg valjka u stabljici i korijenu golosjemenjača, višegodišnjih drvenastih dvosupnica i nekih jednosupnica. Kada je potpuno razvijen, kambij se na poprečnom prerezu stabla vidi kao koncentrični prsten. Građen je od živih, nježnih stanica koje su ispunjene plazmom i obično imaju oblik produljenih plosnatih prizama s obostrano, poput dlijeta, zaoštrenim krajevima. Stanične su im jezgre razmjerno velike, a celulozne stijenke tanke. Kambijski se prsten zameće u stabljici golosjemenjača i dvosupnica između ksilema i floema žila, koje su poredane u krugu, te u zrakama srčike koje teku između žila. U korijenu se kambij zameće u drvnom parenhimu (→ tkivo, Biljno tkivo) radijalne žile. Zbog zaobilaženja ksilema i floema ima u početku, na poprečnom prerezu korijena, zvjezdast oblik, a tijekom daljnjega rasta poprima oblik prstena. U nekih drvolikih jednosupnica iz npr. rodova Dracaena, Cordyline, Yucca, Aloë, kambijski se prsten zameće u stabljici u parenhimu primarne kore, a u korijenu je potpuno razvijen samo u roda Dracaena.
Sekundarni rast javlja se pod utjecajem dvaju bočnih (lateralnih) meristema: žilnoga kambija i plutnoga kambija. Žilni kambij odgovoran je za stvaranje novih provodnih elemenata (ksilema i floema), a plutni kambij stvara kožno tkivo peridermu. Stanice kambijskoga prstena dijele se samo u tangencijalnom smjeru te stvaraju radijalne nizove stanica. Stanice koje kambijski prsten razvija s jedne strane prema van, a s druge prema unutra, rastu i diferenciraju se, stvarajući prema unutra drvo, a prema van koru. Tako biljni organi sekundarno rastu u debljinu, pa se aktivnost kambija s porastom debljine (npr. stabla) pomiče prema van, a opseg kambijskoga plašta, kao i svih tkiva izvan njega, mora se stalno povećavati. Taj se proces naziva dilatacijom.
Ako drvenastu stabljiku (deblo ili granu) na nekome mjestu odrežemo, prerezani su svi stanični elementi. Između svih tih elemenata osobito se ističu kambijske stanice koje na mjestu reza čine prsten. Sve oštećene kambijske stanice ugibaju, a one prve do njih počinju se intenzivno dijeliti, stvarajući s vanjske strane prsten pluta koji se centripetalno širi prema sredini presjeka dok ga ne pokrije (što u debelih grana traje i više godina). Ta novonastala tvorevina naziva se kalus. Ako se takav kalus nađe u određenim uvjetima vlage i topline, iz pojedinih, još živih, stanica nastaju novi ogranci.
