struka(e):

Magnusov efekt [ma'gnus~] (po Heinrichu Gustavu Magnusu).

1. Bočni potisak što ga zbog razlike u tlaku stvara struja fluida na tijelo koje se vrti. Na mjestu gdje se smjer vrtnje i smjer strujanja podudaraju, brzina strujanja veća je, a na protivnoj strani tijela, gdje su ti smjerovi međusobno suprotni, brzina je strujanja manja. Prema Bernoullijevoj jednadžbi tlak je u struji to manji što je brzina strujanja veća, pa je tlak manji na onoj strani tijela na kojoj je brzina strujanja veća, što uzrokuje bočni potisak.

2. Nagla promjena pravca gibanja tijela koje se brzo rotira kroz realni fluid. Pri takvom gibanju zbrajaju se dvije vrste laminarnoga strujanja: kružno strujanje graničnoga sloja, koje slijedi površinu tijela, i pravocrtno strujanje, koje slijedi putanju gibanja tijela. S jedne strane tijela brzine tih dvaju strujanja imaju jednake smjerove pa je ukupna brzina veća, a s druge strane tijela brzine imaju suprotne smjerove pa je ukupna brzina manja. Razlika među tim dvjema brzinama uzrokuje razliku tlakova i silu okomitu na smjer gibanja, koja potom uzrokuje skretanje tijela od početnoga pravca gibanja, npr. na promjena smjera gibanja lopte u tenisu.

Citiranje:

Magnusov efekt. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 23.2.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/magnusov-efekt>.