Maskat (Masqat, Muscat [mʌ'skat], arapski Masqaṭ [ma'sqaṭ]), glavni grad Omana; 24 769 st. (2020). S gradovima Matrahom, Sibom i Baušarom čini metropolitansko područje s 1 088 381 st. Leži na obali Omanskoga zaljeva (Arapsko more), u podnožju planinskog masiva Hadžara u sjeveroistočnom dijelu države. Najstariji dio grada, orijentalnog tipa gradnje, razvio se između dviju portugalskih utvrda iz XVI. st. (Al-Džalali, Al-Mirani). Iskorištavanje naftonosnih ležišta u obalnom području (od druge polovice XX. st.) potaknulo je snažan gospodarski i demografski razvoj do tada maloga trgovačkog i ribarskog naselja. Danas je Maskat glavno omansko središte proizvodnje i preradbe nafte i prirodnoga plina (rafinerije u Mina al-Fahalu) te kulturno središte sa sveučilištem (osnovano 1986), Nacionalnim muzejom (2016), opernom kućom (2011). Najistaknutije su građevine sultanova Palača zastave (Qaṣr al-ʻAlam, 1972; na mjestu starije palače iz XIX. st.) i Velika džamija sultana Kabusa (2001). Uz jaku petrokemijsku razvijene su metalna i prehrambena industrija; u okolici uređaji za desalinizaciju morske vode. U Matrahu je luka s modernim putničkim terminalom (kruzeri). Međunarodna zračna luka (15,4 milijuna putnika, 2018). – Od približno 550. pr. Kr. uglavnom je bio pod vlašću dinastija koje su vladale Perzijom, potom je od 1154. pod omanskim vladarima, izuzev 1507–1650., kada je bio pod Portugalcima (Osmanlije su ga zauzimali 1552. i 1581), i 1743–47., kada su ga okupirali Perzijanci. Prijestolnica Omana 1792–1832., 1856–1932. i od 1970.
