struka(e): geografija, opća | povijest, opća
ilustracija
NANCY, fontana na trgu Place Stanislas

Nancy [nᾶsi'], grad u sjeveroistočnoj Francuskoj, upravno središte departmana Meurthe-et-Moselle; 104 260 st., metropolitansko područje 511 257 st. (2017). Leži na lijevoj obali rijeke Meurthe (nedaleko od utoka u Moselle) i na kanalu Rajna–Marna. Bio je glavni grad povijesne pokrajine Lorene. Kulturno je središte sa sveučilištem (utemeljeno 1572., reorganizirano 1972. i 2012), Nacionalnom školom za umjetnost i dizajn te znanstvenim institutima okupljenima unutar tehnološkog parka Nancy-Brabois; knjižnice, kazališta (Opéra national de Lorraine, 1919), muzeji (Povijesni muzej Lorene, lijepih umjetnosti, secesije); botanički vrt. Povijesnom gradskom jezgrom dominiraju monumentalni trgovi (Place Stanislas, Place de la Carrière i Place d’Alliance; uvršteni 1983. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine) izgrađeni sredinom XVIII. st., prema projektu Emmanuela Héré de Cornyja. Na njima se nalaze mnogobrojni kulturnopovijesni spomenici (gradska vijećnica, vojvodska palača, barokna katedrala, crkve, slavoluci i dr.). Nancy je jedno od važnijih europskih središta secesije (art nouveau) s dobro očuvanim zgradama iz toga razdoblja. Razvijene su metalna, kemijska, tekstilna i prehrambena (pivovara) industrija; proizvodnja stakla. Kulturni turizam.

Sredinom XI. st. sagrađen je utvrđeni burg (Nanciacum), koji je izgorio u požaru oko 1218., a oko kojega se razvio grad koji je u XIII. st. postao prijestolnica Vojvodstva Lorene. Pokraj Nancyja su 1477. švicarske postrojbe i snage lorenskoga vojvode Renéa II. porazile posljednjega burgundskoga vojvodu Karla Smjeloga (koji je poginuo u bitci). U znak zahvalnosti građanima Nancyja René II. je snizio poreze, obnovio gradske zidine te je podignuo zavjetnu crkvu i franjevački samostan, a 1502. započeo je izgradnju vojvodske palače u renesansnom stilu (završena 1512). Grad se znatno razvio tijekom XVI. st. Francuzi su ga u nekoliko navrata osvajali između 1633. i 1735., a 1737. pripao je, zajedno s Lorenom, bivšem poljskom kralju Stanisławu I. Leszczyńskom koji je dao izgraditi novo gradsko središte. Nakon njegove smrti 1766. Lorena i Nancy pripojeni su Francuskoj. Za Francuske revolucije, u gradu je u kolovozu 1790. izbila proturojalistička vojna pobuna (Affaire de Nancy).

Citiranje:

Nancy. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/nancy>.