Natal (engl. izgovor [nətα:'l], afrikaans [natα:'l]), povijesno-geografska regija u istočnom dijelu Južnoafričke Republike, danas je administrativno dio pokrajine KwaZulu-Natal. Sastoji se od približno 3300 m visoka planinskoga područja na zapadu (dio gorja Drakensberg) i obalne ravnice uz Indijski ocean. Zapadni i sjeveroistočni dio slabo su naseljeni. Klima varira od suptropske do umjerene. U unutrašnjosti poljodjelstvo (žitarice) i stočarstvo (goveda, ovce), a u obalnom području uzgoj šećerne trske, suptropskog voća; plantaže bora i eukalipta. Industrija (mliječna, papirna, šećerane); pilane. Važna su ležišta ugljena. – Obale Natala za Europljane je otkrio Vasco da Gama na Božić 1497. i po tome nazvao zemlju Terra Natalis. Nizozemci iz Cape Towna otkupili su 1689. (današnji) Durbanski zaljev od starosjedilačkoga vladara, ali su se 1705. morali povući. Oko 1820. zavladala su zemljom plemena naroda Zulu. Njihov vladar Shaka (Chaka) dopustio je 1824. Britancima da osnuju naselje u obalnome pojasu zaljeva. Potom su se ondje naselili Buri, koji su se 1837–39. pred Britancima povlačili iz kolonije Cape i, porazivši Zulue, proglasili 1839. Natal neovisnom republikom Nataliom. Britanci su odbili priznati samostalnost te države pa su 1843., svladavši otpor Bura, priključili Natal koloniji Cape, ali su ga 1856. učinili zasebnom kolonijom. Natal je 1893. dobio samoupravu, a 1897. priključeno mu je područje Zululanda. Nakon Burskoga rata (1899–1902) Natalu je 1903. priključen manji dio Transvaala. Od 1910. u sastavu Južnoafričkoga Saveza (od 1961. Južnoafrička Republika) kao pokrajina Natal. Od 1977. na dijelu pokrajine uspostavljen je bantustan KwaZulu (vlada aparthejda to je područje namijenila naseljavanju naroda Zulu), a nakon što su 1994. u Južnoafričkoj Republici uvedene demokratske promjene, bantustan je ukinut te je uspostavljena pokrajina KwaZulu-Natal.
