struka(e): fizika
Rutherford, Ernest
britanski fizičar
Rođen(a): Nelson, Novi Zeland, 30. VIII. 1871.
Umr(la)o: Cambridge, 19. X. 1937.
ilustracija
RUTHERFORD, Ernest

Rutherford [rʌ'δəfəd], Ernest, britanski fizičar (Nelson, Novi Zeland, 30. VIII. 1871Cambridge, 19. X. 1937). Diplomirao (1894) na Sveučilištu u Cambridgeu, sveučilišni profesor u Montréalu (od 1898), direktor Fizičkog instituta Sveučilišta u Manchesteru (od 1907), od 1919. direktor Cavendishova laboratorija u Cambridgeu. Bio je član Royal Society (od 1903), predsjednik (1925–30) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1915). Bavio se proučavanjem radioaktivnosti. Prvi je uočio da se zračenje radija sastoji od dviju vrsta zraka (1897), koje je nazvao alfa-zrake i beta-zrake. S Frederickom Soddyjem uveo je vrijeme poluraspada i formulirao zakon radioaktivnoga raspadanja.

Proučavanjem raspršivanja alfa-čestica na atomima zlata (većina alfa-čestica prolazila je kroz zlatnu foliju neznatno odstupajući od prvobitnoga smjera, manji dio se jače otklanjao, a jedna od osam tisuća alfa-čestica odbijala se unatrag) Rutherford je došao do zaključka da atom (kojemu je promjer 10–10 m) nije kompaktan djelić materije, nego je složen od električki pozitivne jezgre (promjera 10–14 m) i električki negativnih elektrona koji kruže oko nje (1911). (Niels Bohr je 1913., prilagođujući taj model kvantnoj hipotezi Maxa Plancka, dao prvotnu kvantnu teoriju atoma.) Rutherford je bombardirajući dušik alfa-česticama (1919), dobio kisik i vodik i time izveo prvu umjetnu pretvorbu (transmutaciju) jednoga kemijskoga elementa u drugi: 14N + 4α → 17O + 1p i otkrio da dušik 14N, prilikom pretvorbe u kisik 17O, emitira električki pozitivnu česticu koju je (1920) nazvao proton. Od Rutherforda potječe i formula (nazvana njegovim imenom) za raspršivanje alfa-čestica na atomima; god. 1925. utvrdio je i odstupanje od te formule do kojega dolazi kod vrlo bliskih sudara alfa-čestice i jezgre, kada nuklearno međudjelovanje postaje mnogo važnije od električnoga. Za istraživanje radioaktivnoga raspada kemijskih elemenata i radova o radioaktivnosti dobio je Nobelovu nagradu za kemiju (1908). Po njem su nazvani kemijski element rutherfordij, stara mjerna jedinica za aktivnost radioaktivnog izvora rutherford i krateri na Mjesecu i na Marsu (Rutherford).

Citiranje:

Rutherford, Ernest. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rutherford-ernest>.