Siemens [zi:'məns], Ernst Werner von, njemački izumitelj, inženjer elektrotehnike i industrijalac (Lenthe kraj Hannovera, 13. XII. 1816 – Berlin, 6. XII. 1892). Završio je Berlinsku topničku i strojarsku školu 1838. Služio je kao topnički poručnik u Magdeburgu u 3. topničkoj brigadi, a zatim u garnizonu u Wittenbergu. Pošto je bio sekundant u dvoboju osuđen je na pet godina zatvora. U zatvorskoj ćeliji u Magdeburgu organizirao je laboratorij u kojem je razvio proces za električnu galvanizaciju (osobito posrebrenje i pozlaćivanje). Pomilovan 1842., ostao je u vojnoj službi do 1849. te je razvio daljinsko detoniranje morskih mina, što je 1848. spriječilo dansku mornaricu da iz blizine granatira Kiel.
S njemačkim mehaničarom Johannom Georgom Halskeom (1814–90) utemeljio je 1847. tvrtku za proizvodnju telegrafske opreme, kojoj je osnova bio vlastiti izum električnoga telegrafa s kazaljkom za pokazivanje slova (umjesto primjene Morseove abecede). Tvrtka je 1848. postavila telegrafsku liniju između Berlina i Frankfurta na Majni, tada najdulju u Europi, a zatim proširila poslovanje i gradila telegrafske linije i u Rusiji te se razvila do svjetskih razmjera (→ siemens ag). Siemens je uveo bešavno oblaganje električnih vodiča gutaperkom, konstruirao samopobudni električni generator, dinamo 1866., patentirao zvučnik s pokretnom električnom zavojnicom 1877., izgradio prvu električnu lokomotivu 1879., postavio prvo električno dizalo 1880., prvi električni tramvaj 1881. i konstruirao prvi trolejbus 1882. Po njem je nazvana jedinica električne vodljivosti simens. Bio je član Pruske akademije znanosti u Berlinu od 1873. i njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina od 1887. Dobio je plemićki naslov 1888.
I braća Ernsta Wernera bili su izumitelji i poduzetnici: Carl Wilhelm (1823–83) osnovao je u Velikoj Britaniji tvrtku koja je 1874/75. postavila podmorski kabel između Irske i SAD-a, a razvio je, s bratom Augustom Friedrichom (1826–1904), peć za proizvodnju čelika. (→ siemens-martinova peć)
