struka(e):
ilustracija
DALEKOZOR, katadioptrički: 1. Schmidtov, 2. Maksutovljev
ilustracija
DALEKOZOR, princip rada astronomskoga dalekozora: 1. objektiv, 2. okular
ilustracija
DALEKOZOR, princip rada holandskoga dalekozora: 1. objektiv, 2. okular
ilustracija
DALEKOZOR, tipovi reflektora – sheme: 1. Gregoryjeva, 2. Newtonova, 3. Cassegrainova, 4. Herschelova reflektora

dalekozor, optički instrument za promatranje udaljenih predmeta, koji se kroz njega vide pod većim vidnim kutom, a to stvara dojam da se udaljenost predmeta smanjila. Prema tome da li se zrake svjetlosti u dalekozoru lome ili reflektiraju, dalekozori se dijele u dioptričke, katoptričke i katadioptričke. Prvi dalekozor konstruirao je vjerojatno u Italiji oko 1590. Giovanni della Porta. Saznavši za to otkriće, izradio ga je i Galileo Galilei i opisao način njegove izradbe. Godine 1609. otkrio je Galilei s pomoću dalekozora Jupiterove satelite, Saturnov prsten i pjege na Suncu. Po Keplerovoj teoriji o dalekozoru (1611) izgrađen je prvi astronomski (Keplerov) dalekozor (teleskop), koji se u astronomiji održao do danas. Kako bi izbjegli aberaciju leća, astronomi su umjesto leće počeli stavljati sferno udubljeno zrcalo. Takvim dalekozorom (reflektorom), koji je sam konstruirao, prvi je promatrao nebo Isaac Newton (1671). Prvo veliko zrcalo za reflektore s promjerom od 122 cm i žarišnom daljinom od 10 m izradio je Frederick William Herschel (1756). U današnje doba za astronomske svrhe grade se uglavnom samo teleskopi. (→ astronomija; astronomski instrumenti)

Citiranje:

dalekozor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dalekozor>.